Most kaže da je protiv privatizacije hrvatskog zdravstva, a ovo je pet reformi koje oni smatraju najvažnijima

Rekli su i kako su i na razgovoru s Oreškovićem inicirali temu zdravstva

28.12.2015., Markov trg, Zagreb - Odrzana je druga konstituirajuca sjednica osmog saziva Hrvatskog sabora. Bozo Petrov. 
Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Most čvrsto odbacuje prijedlog primjene modela privatizacije hrvatskog zdravstva, stoji u priopćenju koje su iz Mosta poslali medijima.

Glasnogovornik Mosta Nikola Grmoja za Net.hr je komentirao kako je informaciju da se Most zalaže za privatizaciju netko pustio u medije.

Razgovarali s Oreškovićem o tome

“Mi smo na sastanku s g. Oreškovićem željeli o tome porazgovarati s njime da čujemo koji su njegovi stavovi, nije on pokrenuo tu temu. A kako smo o tome govorili, on je novinarima to i rekao kad je izašao sa sastanka. Ima prostora za racionalizaciju, ali nikako dirati u skrb za sve građane jednako. Nema šanse da će se ukidati prava i da će bogatiji imati bolju uslugu,” rekao je Grmoja u razgovoru za Net.hr.

Most je u priopćenju naveo i koje su to ključne točke njihovih reformi zdravstvenog sektora.

1. Osnovna zaštita za sve građane

“Osnovna zdravstvena zaštita – Potrebno je definirati i osigurati osnovnu razinu zdravstvene zaštite za sve građane po principu društvene solidarnosti, jer je pravo na zdravlje temeljno ljudsko pravo. Domovi zdravlja moraju imati jasno definirane ovlasti i uspješno koordinirati s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi te Zavodima za javno zdravstvo, s obzirom na to da upravo ove institucije predstavljaju temelj funkcioniranja zdravstvenog sustava za preko 90 % hrvatskih građana.

2. Racionalizacija zdravstvenog sustava

Racionalizacija i financijska stabilizacija zdravstvenog sustava – Nastavno na raniji prijedlog, a prema načelu supsidijarnosti, predlažemo premještanje pojedinih postupaka zdravstvene zaštite iz sekundarne bolničke djelatnosti u domove zdravlja, što će dovesti do smanjenja troškova i povećanja kvalitete na svim zdravstvenim razinama. Potrebna je hitna revizija Nacionalnog plana razvoja bolnica u RH te uključivanje svih relevantnih faktora u zdravstvenom sustavu u procese odlučivanja na svim razinama, uključujući Komoru, poslodavce, sindikate i različite udruge za zaštitu i promicanje prava pacijenata.

3. Zaustavljanje odljeva zdravstvenog kadra

Hitne mjere za zaustavljanje odljeva zdravstvenog kadra iz Republike Hrvatske – Neophodno je definiranje hitnih mjera za poboljšanje statusa liječnika, imajući u obzir alarmantne analize koje pokazuju da u Hrvatskoj nedostaje otprilike 2500 liječnika. Jedna od njih je i potpisivanje strukovnog kolektivnog ugovora kao i uključivanje liječnika u pregovore o uvjetima svoga rada. Nužno je i redefiniranje sustava specijalizacije, kao i uvažavanje europskih kriterija vremensko-kadrovskih normativa u pružanju zdravstvenih usluga.

4. Reforma zdravstvenog osiguranja

Reforma sustava zdravstvenog osiguranja i bolničkog zdravstva – Predlažemo uključivanje liječnika kao nositelja djelatnosti i Udrugu poslodavaca u zdravstvu u proces kolektivnog pregovaranja. Zdravstvena administracija nikako ne smije po političkim linijama određivati cijenu osiguranja. Nužna je hitna akreditacija i certifikacija bolnica i analiza rada Agencije za akreditaciju bolnica. Osim toga, potrebno je donijeti jasan nacionalan plan razvoja bolnica u RH, kontinuirano analizirati zdravstvenu tehnologiju i stvoriti središnji registar medicinske opreme.

5. Depolitizacija zdravstva

Definiranje strateških projekata i depolitizacija zdravstva – Nastavak započetih strateških projekata i njihova realizacija u dugoročnome razdoblju bez nepotrebne politizacije, uz jasno definiranje strateškog interesa razvoja zdravstva. Mora se definirati plan gradnje bolnica koje bi se u budućnosti razvijale kao centri izvrsnosti. Općeprihvaćene europske norme ponašanja ukazuju nam da politika stručna pitanja treba prepustiti struci, što se mora primijeniti i u hrvatskome zdravstvu. Provođenje depolitizacije zdravstvenog menadžmenta i rukovoditelja zdravstvenih cjelina potrebna je na svim razinama, kao i beskompromisna primjena nulte stope tolerancije za kriminal, nepotizam i korupciju.”

Strenja Linić o prijedlogu za ministra zdravlja

Upitana za predložene reformske mjere, Ines Strenja Linić iz Mosta rekla je Hini da će mostovci o svom prijedlogu zdravstvene reforme uskoro razgovarati s predstavnicima Domoljubne koalicije.

“Nastavlja se reforma zdravstvene zaštite, nakon izlaska HZZO-a iz državne riznice krenulo je nabolje, ali i preostalo još niz stvari za rješavati. Poslovanje dijela bolnica došlo je na nulu, osim u onim bolnicama kojima su na čelu politički imenovani ravnatelji. Cijeli sustav više ćemo okrenuti pacijentima, a skraćivanje listi čekanja ne smije biti samo šminka. Određenu razinu standarda zdravstvene skrbi moraju imati svi građani u RH” poručila je Strenja Linić.

Pitanje tko će biti budući ministar zdravlja, kaže, još nije komunicirano jer se o imenima dosad nije razgovaralo. “To mora biti netko tko će biti u stanju odraditi reformu. Mislim da će konačni prijedlog biti Domoljubne koalicije, no konačna riječ imat će mandatar”, rekla je Strenja Linić.