Možda ste propustili priču o blizancima iz Zagreba koji su pobijedili bolest ili ispovijest profesorice o 35 godina rada

Donosimo pregled najzanimljivijih članaka koje ste možda propustili

FOTO: Vjekoslav Skledar/Telegram

Za čitatelje Telegrama donosimo pregled članaka koje ste možda propustili ili ih naprosto niste imali vremena pročitati pa ste kasnije zaboravili. Pripremili smo stoga odabir naših tekstova koje ćete, nadamo se, rado pročitati.

1. Telegram anketa: SDP preuzeo vodstvo

Prema istraživanju što ga je sredinom kolovoza za Telegram provela slovenska agencija Mediana, SDP je ponovno, nakon dugo vremena, najpopularnija stranka u Hrvatskoj. Na Medianino pitanje za koga biste glasovali da se izbori održavaju ove nedjelje, 22,9 posto od tisuću ispitanika odlučilo se za Socijaldemokratsku partiju, a 20,4 za Hrvatsku demokratsku zajednicu. Kada izračunavamo postotke samo među onim ispitanicima koji su sigurni da će izaći na izbore, SDP vodi s 28,6 posto naprema 27,2 posto, koliko je dobio HDZ. Radi se o dosad najizraženijem pokazatelju trenda rasta SDP-a koji traje već nekoliko mjeseci.

2. Komentar: Dva ključna razloga zašto bi trebali pomoći izbjeglicama

“Hrvatska bi, bez obzira na sve realne teškoće, morala, zbog nas samih, pokazati privrženost onim dobrim idealima ujedinjene Europe i kršćanstva. Solidarnost s ugroženima na vrhu je tih ideala”, stoji u redakcijskom komentaru Telegrama, koji u cijelosti možete pročitati OVDJE.

3. Intervju s europskim povjerenikom Nevenom Mimicom

S europskim povjerenikom za međunarodnu suradnju i razvoj Nevenom Mimicom razgovarao je glavni urednik Telegrama Igor Alborghetti. “Ovo je prava, velika kriza, koja traži angažman država članica EU. To se sada događa. Europa mora osmisliti i provesti koherentnu politiku koja će djelovati na dvije razine”, rekao je između ostalog Mimica.

4. Istražili smo tvrtku koja je dobila milijunski posao obnove Radićeve ulice

Zagrebački gradonačelnik najavio je za početak rujna detaljnu rekonstrukciju Radićeve. Prva značajna obnova ulice nakon 30 godina koštat će 4,3 milijuna kuna plus PDV. Uz sanaciju kamenog partera, radit će se novi javni kanal i rasvjeta, plinovod i strujne instalacije. Premda se u krugovima nagađalo kako će upravo gospodin Silađin projektirati i Radićevu ulicu, poznati arhitekt odbacio je te navode u jednom tekstu tijekom polemike koju je u Telegramu vodio s dr. sc. Snješkom Knežević. Tom je prilikom naglasio i da se u Radićevoj ulici neće micati trotoari kao što je to, prema njegovoj ideji, učinjeno u Mesničkoj.

5. Telegram komentar: Zašto se HDZ odrekao šatora u Savskoj?

U redakcijskom komentaru Telegrama analizira se što će se dogoditi ako branitelji, unatoč nedavnim najavama, ipak ne prekinu prosvjed. “Ostane li, pak, Šator, i nastave li Šatoraši s raznim ekscesima, HDZ će tvrditi da sa svim tim nema ništa, dok će Josip Klemm ponavljati kako je on, eto, da bi se izbjegla politizacija braniteljskog prosvjeda, prvi tražio odlazak Šatora iz Savske ulice”, dio je komentara kojeg će vam, vjerujemo, biti zanimljivo pročitati OVDJE.

6. Priča mame iz Zagreba čiji su sinovi pobijedili bolest zbog koje je majka mislila da nikada neće hodati

Vidite da vam se djeca ne mogu mogu ljuljati. Ne mogu stisnuti ruke, ne mogu čučnuti, ne mogu trčati, kao i ostala djeca. Kada su imali četiri godine uspaničarila sam se jer sam vidjela da ni Tin ni Sven ne mogu stisnuti i ispružiti šaku. Prsti su im bili na pola zgrčeni. Nisam im mogla normalno primiti prst i noktiće im odrezati.”, stoji u priči o blizancima Tinu i Svenu.

7. ‘Nastupao sam s Arsenom na koncertima 22 godine i, priznajem, vrlo me često znao špotati’

Branko Bulić Bula, poznati pijanist koji je od 1993. godine bio klavirska pratnja Arsenu Dediću, podijelio je s Telegramovim reporterom svoja sjećanja na legendarnog glazbenika kojeg je prvi put sreo prije 50 i nešto godina.

8. ‘Profesorica sam 35 godina i evo zašto poželim da nisam’

“Prolazi još jedno toplo ljeto koje smo jedva dočekali, moja djeca i ja. Radim već 35 godina u Srednjoj školi Petrinja i nikad mi nije na pamet pala pomisao da to nisu baš moja, rođena djeca, jer u učionici oni to postaju. I taj osjećaj vjerojatno ispunjava onaj krater nezadovoljstva izazvan nezavidnim egzistencijalnim statusom današnjeg prosvjetnog radnik”, stoji u tekstu profesorice Gordane Šelendić koji, ako ste propustili, možete pročitati OVDJE.