Može li zbilja Tik-Tok vojska čečenskog vođe Kadirova Putinu zamijeniti Wagner u Ukrajini?

Čečenski vođa želi pokazati svoju lojalnost nakon Prigožinove neuspjele pobune

Nakon neuspjele pobune Wagnerovaca u Rusiji, čečenski vođa Ramzan Kadirov želi ostaviti dojam kako je on, sa svojim trupama, spreman zauzeti njihovu dosadašnju ulogu. Međutim, za razliku od Wagnera, čečenske specijalne postrojbe stekle su reputaciju “TikTok boraca” koji se više bave svojim pojavljivanjem na društvenim mrežama nego uspjesima na bojnom polju, piše FT.

Nakon pobune koju je vodio Jevgenij Prigožin, Kadirov je objavom selfieja s Vladimirom Putinom želio pokazati koliko su njih dvojica bliski. No, veliko je pitanje može li njegova privatna vojska Rusima pružiti potporu u istoj mjeri kao Wagner.

Nekoliko sati nakon Prigožinovog marša, objavljen je video Kadirovljevih postrojbi objavile dok dramatično patroliraju napuštenim mostom pod punom ratnom opremom. “Tko god oni bili, pokopat ćemo izdajice domovine i ispuniti svaki zadatak koji nam je dodijeljen”, uzvikivao je jedan čečenski borac.

Kadirov je na vlasti već 16 godina

Međutim, s tim videom postoji problem. Čini se da je snimljen tijekom subotnjeg zalaska sunca, kada je Prigožinova pobuna već završila, a lokacija snimke je Kostroma, grad kojem se Wagnerovci nisu ni približili.

Kadirov vlada Čečenijom od 2007., a njegovi borci već su bili aktivni u Ukrajini. Otkako se pridružio tamošnjim borbama u veljači 2022., Kadirov je sa svojim suborcima prilično aktivan na društvenim mrežama.

Objave su često u stilu videospotova – montaže vojnika koji paradiraju u vojnoj opremi. “Čečenske snage predstavljaju sliku da su vrlo jake, paradirajući prijeteći pod punom opremom. Međutim, na bojnom polju u Ukrajini nismo vidjeli da čečenske snage imaju značajan utjecaj, osobito duž prvih linija”, rekao je analitičar Aleks Kokčarov za FT.

Strah od gubitaka elitnih postrojbi

Čečenske snage su najviše prisutne u dijelovima Ukrajine koji su već bili pod ruskom kontrolom. Za razliku od Čečena, Prigožinovi borci postigli su neke stvarne vojne uspjehe tijekom svog vremena na terenu.

Kada je Rusija pokrenula invaziju, Kadirov je poslao više elitnih čečenskih vojnih jedinica na prvu crtu gdje se očekivalo da će odigrati ključnu ulogu u konačno propalom planu Moskve da preuzme Kijev.

Međutim, postrojbe su pretrpjele velike gubitke ubrzo nakon početka rata. Profesor s Karlovog sveučilišta u Pragu, Emil Aslan, kaže kako je Kadirov zbog toga preispitao sudjelovanje u ratu.

Blisko političko savezništvo s Putinom

“Shvatio je da će izgubiti mnogo svojih ljudi. A on si to ne može priuštiti”, rekao je Aslan i dodao da se Kadirov oslanjao na svoje legije iskusnih boraca kako bi sačuvao politički položaj kod kuće.

“Da bi preživio, Kadirov treba dvije stvari: Putinovu potporu i ustrajnost vlastite vojske. On manevrira između žrtvovanja svojih snaga za dobrobit Putina i spašavanja njihovih života”, rekao je Aslan.

Kadirov se na vlasti u Čečeniji zadržao uglavnom zahvaljujući bliskom političkom savezništvu s Putinom koji regiju obasipa novcem te tako pomaže Kadirovu da održi svoju dugogodišnju vladavinu.

Wagner je promijenio dinamiku moći

Veze Putina i Kadirova također su omogućile stvaranje plaćeničke vojske. U svom odnosu s Putinom, Kadirovu nije bilo ravnog sve do Prigožina i formacije Wagnera.

Dok je Kadirov stao na Prigožinovu stranu u nekim kritikama ruskog vojnog vrha, njih su se dvojica također svađali na društvenim mrežama, napadajući jedan drugoga.

U subotu, dok se Prigožinova pobuna odvijala, Kadirov je u Telegramu osudio vođu Wagnera, optužujući ga za “gnusnu izdaju”. Apti Alaudinov, zapovjednik Kadirovljevog bataljuna Akhmat, rekao je da su njegovi borci raspoređeni u Rostov kako bi spriječili pobunu i da su se približili Wagnerovim borcima na 500 do 700 metara.

Nitko se nije usudio stati pred Wagnerovce

Alaudinov je rekao da mnogi čečenski borci nisu otputovali u Rostov jer su bili “odgovorni” za prvu liniju u Ukrajini. Tvrdio je da je rusko ministarstvo obrane izričito zatražilo od čečenskih snaga “da se ne upuštaju u nikakve borbe jer postoji nada da će se sve riješiti mirnim putem”.

Međutim, neki vojni analitičari i dalje su skeptični. “Čini se da su čečenski borci čekali da vide što će se sljedeće dogoditi. Nitko nije htio stati ispred Prigožinovih snaga prošlog vikenda, osim onih nekoliko zrakoplova i helikoptera koji su oboreni”, zaključio je za FT Samuel Bendett iz think tanka Center for a New American Security.