Analiza Instituta za rat: 'Wagner je mogao doći do Moskve, a pravo je pitanje što je ovime dobio Lukašenko'

Prigožinova pobuna razotkrila je ozbiljne slabosti u Kremlju i ruskom Ministarstvu obrane, stoji u analizi ISW-a

A man poses for a photo with members of Wagner group in a street in the city of Rostov-on-Don on June 24, 2023. President Vladimir Putin on June 24, 2023 said an armed mutiny by Wagner mercenaries was a "stab in the back" and that the group's chief Yevgeny Prigozhin had betrayed Russia, as he vowed to punish the dissidents. Prigozhin said his fighters control key military sites in the southern city of Rostov-on-Don. (Photo by Roman ROMOKHOV / AFP)
FOTO: AFP

Institut za rat (ISW) objavio je najnoviju analizu jedne od najozbiljnijih sigurnosnih kriza u Rusiji koja je u konačnici riješena dogovorom šefa Wagnera Jevgenija Prigožina i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Prigožin je, podsjetimo, opozvao kretanje svojih snaga prema Moskvi nakon što je posredstvom Aleksandra Lukašenka dogovoreno da ode u Bjelorusiju, a ni njegove snage neće snositi sankcije zbog pobune. Kremlj je objavio da mu nije poznato čime će se Prigožin, koji je milijarde zaradio na poslovima s ruskom državom, baviti u Bjelorusiji.

ISW u analizi piše da se Kremlj borio sastaviti koherentan odgovor na Wagnerovu pobunu, a razlog za to su, smatraju, “unutarnje sigurnosne slabosti zbog velikih gubitaka u Ukrajini”. Ruske vlasti mobilizirale su Rosgvardiju, rusku nacionalnu gardu, napisao je američki thinktank, te pritom ističe da ne postoje fotografije ili videosnimke koje sugeriraju da su se jedinice Rosgvardije u bilo kojem trenutku sukobile s Wagnerom.

Zašto se Rosgvardija i Čečeni nisu sukobili s plaćenicima?

“Osnivačka misija Rosgvardije je zaštita ruske vlade od unutarnjih sigurnosnih prijetnji kao što je bilo jučerašnje napredovanje prema Moskvi, a primjetno je da se Rosgvardija nije angažirala iako je Wagner zauzeo kritičnu vojnu infrastrukturu u Rostovu na Donu i uništio ruske vojne zrakoplove”, navodi se.

ISW u analizi također ističe da, iako je čečenski čelnik Ramzan Kadirov rekao da je mobilizirao svoje snage, oni se također nikada nisu sukobili s Wagnerom. To je “u skladu s Kadirovljevim glavnim ciljem održavanja vlastitih unutarnjih sigurnosnih snaga”, smatra ISW.

U analizi se zaključuje kako ruski unutarnji sigurnosni organi nisu uspjeli odgovoriti na zauzimanje vojnog sjedišta u Rostovu i napredovanje Wagnera prema Moskvi. ISW smatra da su Wagnerovi plaćenici vjerojatno mogli doći do predgrađa Moskve da im je Prigožin odlučio narediti da to učine.

Pobuna je razotkrila slabost sigurnosnog sustava

Iako se, piše dalje ISW, ne predviđa skorašnji kolaps ruske vlade, posljednji događaji u Rusiji vjerojatno će “znatno oštetiti Putinovu vladu i ruske ratne napore u Ukrajini”. “Kremlj se sada suočava s duboko nestabilnom situacijom. Dogovor koji je ispregovarao Lukašenko je kratkoročno rješenje, a ne dugoročno rješenje, a Prigožinova pobuna razotkrila je ozbiljne slabosti u Kremlju i ruskom Ministarstvu obrane…”, pišu.

“Prizor Putina koji se pojavljuje na nacionalnoj televiziji kako bi pozvao na kraj oružane pobune i upozorio na ponavljanje revolucije iz 1917., a potom zahtijevao posredovanje stranog vođe da se pobuna riješi, imat će trajan učinak. Pobuna je razotkrila slabost ruskih sigurnosnih snaga i pokazala Putinovu nesposobnost da pravovremeno upotrijebi svoje snage kako bi odbio unutarnju prijetnju što je dodatno narušilo njegov monopol nad vojskom”, analizira ISW.

Lukašenkova uloga je ponižavajuća za Putina

Institut analizira i izravnu ulogu bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka u zaustavljanju vojnog napredovanja prema Moskvi koju nazivaju “ponižavajućom za Putina”. Smatraju da je Lukašenko ovime “možda osigurao i neke druge koristi za sebe”.

Lukašenkovi uspješni pregovori s čelnikom Wagnera Jevgenijem Prigožinom vjerojatno ukazuju na to da bjeloruski čelnik ima neodređen utjecaj na Prigožina koji je mogao iskoristiti za deeskalaciju situacije, smatra Institut.

“Lukašenko će vjerojatno nastojati iskoristiti deeskalaciju oružane pobune kako bi unaprijedio svoje ciljeve, kao što je odgađanje formalizacije rusko-bjeloruske zajednice ili sprječavanje Putina da upotrijebi bjeloruske snage u Ukrajini”, zaključuju.