Možemo: 'Na 50.000 djece kojima treba pomoć, mi u cijeloj zemlji imamo tek 56 dječjih psihijatara'

Smatraju da je potrebna zajednička i energična reakcija više ministarstava

3.5.2023., Zagreb -  Zastupnica kluba Mozemo Ivana Kekin o strajku medicinskih sestara i zdravstvu. Photo: Neva Zganec/PIXSELL
FOTO: Neva Zganec/PIXSELL

Zastupnici Kluba Možemo poručili su da je nužna dugoročna strategija izgradnje škole nenasilja kako bi se učenici osjećali sigurno, upozorivši pritom da su zadnjih godina mentalni poremećaji mladih rasli za čak 300 posto. “Kako bi se naša djeca u školama osjećala sigurno, vidljivo i dobro, nužna je izrada i provedba dugoročne, međusektorske strategije izgradnja škola nenasilja”, rekli su na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru zastupnici Možemo Ivana Kekin i Damir Bakić.

Smatraju da je potrebna zajednička i energična reakcija ministarstava zdravstva; znanosti i obrazovanja; rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i unutarnjih poslova. Kekin je istaknula da su nedavni tragični događaji u susjednoj Srbiji, kao i slučajevi vršnjačkog nasilja u hrvatskim školama ponovno podsjetili na iznimno zabrinjavajuće statistike o mentalnom zdravlju djece, koje pokazuju da su mentalni poremećaji djece i mladih unazad godinu dana skočili za gotovo 300 posto, a pokušaji suicida za 280 posto.

Na procijenjenih 50 tisuća djece u potrebi za mentalnom skrbi, Hrvatska ima tek 56 dječjih psihijatara u cijeloj zemlji, upozorila je Kekin. Klub Možemo upozorio je Ministarstvo zdravstva da je mentalno zdravlje djece i mladih najslabija karika zdravstvenog sustava te da je shodno tome nužno razviti kvalitetne screening programe kako bi se teškoće mentalnog zdravlja prepoznale na vrijeme.

Destigmatizacija liječenja

Smatraju da je potrebno osigurati i sustav ranog i adekvatnog odgovora na poremećaje mentalnog zdravlja, ali i destigmatizaciju liječenja tog poremećaja, kao i preventivne programe za mentalne i emocionalne probleme kod djece i mladih te programe promocije mentalnog zdravlja. Bakić je naglasio da bi Ministarstvo znanosti odmah trebalo krenuti u “ozbiljno” suzbijanje vršnjačkog nasilja u školama kroz preventivne i interventne mjere monitoringa i evaluacije.

Mjere intervencije po njegovim riječima trebaju uključivati pravovremeno reagiranje na nasilje, uspostavu modela prijavljivanja nasilja u školi te osiguravanje psihološke pomoći za djecu uključenu u međuvršnjačko nasilje jer polovica škola nema psihologe.

Zastupnici su pozvali i Ministarstvo unutarnjih poslova da provede kampanju s ciljem osvještavanja građana o opasnostima posjedovanja oružja i potencijalnim tragičnim posljedicama, revitalizira inicijativu povrata i otkupa legalnog i ilegalnog oružja kroz medijsku kampanju i osigura sredstva nagrađivanja za svaki vraćeni komad oružja. Neophodnim smatraju i da Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike ojača kapacitete centara za socijalnu skrb za rad s djecom i njihovim obiteljima.