Na granicu Hrvatske i Srbije dolazi Frontex, europska agencija za kontrolu vanjskih granica Unije

Milanović kaže da će usporiti ulazak ljudi zbog rigoroznije procedure

Migrants and refugees walk to cross Greek-Macedonian border near the village of Idomeni, in northern Greece on October 14, 2015. More than 400,000 refugees, mostly Syrians and Afghans, arrived in Greece since early January while dozens were drowned trying to make the crossing. In total 710,000 have entered the EU through Greece and Italy during the same period, according to the European Agency Frontex border surveillance. The migration issue has caused deep divisions within the European Union, which is trying to set the distribution of migrants among its member countries or limit the flow.  AFP PHOTO /STRINGER
FOTO: AFP

Predstavnici Frontexa, europske agencije za granice, bit će raspoređeni na granici između Hrvatske i Srbije, što je jedna od točaka dogovora sa sastanka u Bruxellesu posvećenog zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti.

Frontex i na granicu Grčke i Makedonije

“Na granicu između Hrvatske i Srbije treba doći Frontex, europska vanjska straža, što bi u teoriji trebalo usporiti protok i ulazak ljudi zbog malo rigoroznije procedure, naravno pod uvjetom da to sve skupa funkcionira od Grčke preko Makedonije do Srbije. Ako tako bude bit će dobro, a ako ne, mi kontroliramo situaciju dok se ova priča na završi, naši građani žive normalan i redovan život. Bilo bi dobro da se ovo što prije završi, a to prije svega ovisi o Turskoj i Njemačkoj”, izjavio je hrvatski premijer Zoran Milanović nakon sastanka u Bruxellesu, gdje su se na poziv predsjednika Europske komisije Jeana-Claude Junckera okupili čelnici osam zemalja članica EU-a i triju nečlanica, kako bi pokušali dogovoriti bolju suradnju svih zemalja koje se na nalaze na migrantskoj ruti od Grčke do Njemačke.

Pripadnici Frontexa trebali bi biti raspoređeni u Šidu i pomagati u nadzoru graničnih prijelaza i registraciji izbjeglica. Dogovoreno je također raspoređivanje Frontexa između Grčke i Makedonije.

Na sastanku je dogovoren plan u 17 točaka, koji bi trebao osigurati bolju suradnju i nešto sporiji protok migranata dok se ne postigne dogovor s Turskom o zaustavljanju izbjegličkog vala.

100.000 novih smještajnih kapaciteta

Zemlje koje su pogođene dolaskom velikog broja izbjeglica zapadnobalkanskom rutom dogovorile su se da će povećati kapacitete za prihvat migranata, od čega 50 tisuća u Grčkoj, a isto toliko na zapadnom Balkanu, objavio je predsjednik Europske komisije Juncker nakon završetka sastanka posvećenog zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti.

Grčka je obećala da će do kraja godine stvoriti kapacitete za prihvat 30 tisuća ljudi uz pomoć UN-a, a kasnije još 20 tisuća. Ostalih 50 tisuća mjesta trebalo bi osigurati u zemljama zapadnog Balkana, ali nije precizirano gdje.

Ako može Hrvatska, može i Slovenija

Na upit da komentira izjave slovenskog premijera Mire Cerara, koji je po dolasku na sastanak rekao da očekuje drukčije ponašanje Hrvatske nego što je do sada bio slučaj, Milanović je istaknuo da on to nije spominjao na samom sastanku.

“To nije rekao na sastanku, tamo je govorio da je problem u Grčkoj. Ja neću koristiti ovu priliku za prepucavanje s njim. Mi smo se čuli puno puta prije nego što je ovo počelo i sad smo u kontaktu. Ako on ima potrebu za svoje unutarnjopolitičke stvari govoriti takve stvari ja mu to ne zamjeram. Glupo je da ja sada optužujem Sloveniju da nije bila pripremljena, a razgovorali smo o tome mjesec dana ili da optužujem Grčku. Sve je jasno, ovo predugo traje i najviše opterećuje Austriju i Njemačku, a Sloveniju i Hrvatsku manje, zato ne znam čemu ta galama, to je čak neiskreno. Ako može Hrvatska, može i Slovenija”, rekao je Milanović.

Milanović je rekao da ga čudi to što je govorio Cerar, jer je s njim imao kolegijalan i ugodan razgovor kao i uvijek. “Mi se znamo jako dobro i stvarno ne vidim razloga za bilo kakve tenzije”, rekao je.