Najutjecajniji svjetski ekonomist kaže da Njemačka nikad nije vratila svoje dugove (a traži to od Grčke)

Njemačka nikad nije otplatila svoj inozemni dug

“Njemačka prošlost trebala bi biti od velikog značaja današnjim Nijemcima. Pogledajmo povijest nacionalnog duga: Velika Britanija, Njemačka i Francuska su sve jednom bile u situaciji u kojoj je danas Grčka, i zapravo su bile daleko više zadužene. Prva lekcija koju moramo naučiti iz povijesti državnog duga je ta da se ne suočavamo s potpuno novim problemom. Postoje mnogi načini da se dug otplati, a ne samo jedan, u što Berlin i Pariz pokušavaju uvjeriti Grke”, objasnio je Piketty problem s lakim zaboravom vlastite povijesti dugova.

Kad ga je novinar Die Zeita upitao misli li on to da Grčka ne treba platiti dug, Piketty je bio vrlo izravan. “Moja knjiga govori o povijesti prihoda i bogatstva, uključujući i nacionalna. Ono što me zapanjilo dok sam pisao je činjenica da je upravo Njemačka najbolji primjer zemlje koja, u cijeloj svojoj povijesti, nikad nije otplatila svoj inozemni dug. Ni nakon Prvog ni nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, često je tjerala druge narode da plate, kao što je bio slučaj u francusko-pruskom ratu iz 1870. godine, kad je zahtijevala ogromne ratne odštete od Francuske i uistinu ih i dobila. Francuska je država desetljećima trpjela zbog ovog duga. Povijest javnog duga puna je ironije. Rijetko slijedi naše ideje reda i pravde”, zaključio je Piketty.

Priznati ekonomist zapravo je održao popriličnu lekciju Nijemcima. “Kad čujem da Nijemci kažu da održavaju svoj vrlo moralan stav o dugu i da čvrsto vjeruju da dugovi moraju biti plaćeni, pomislim: koja velika šala! Njemačka je zemlja koja nikad nije vratila svoje dugove. Uopće nije u položaju da drži predavanje drugim nacijama”, poručio je i počeo objašnjavati načine otplate duga kroz povijest.

Oprosti dugova nisu nikakva nova pojava

“Povijest nam pokazuje dva načina izvlačenja zaduženih država iz dugova. Jedan je bio primijenjen u Britanskom carstvu u 19. stoljeću nakon skupih ratova s Napoleonom. To je spora metoda koja se sad preporučuje Grčkoj. Carstvo je platilo svoje dugove kroz strogu proračunsku disciplinu. Ovo je uspjelo, ali je trajalo iznimno puno vremena. Tijekom više od 100 godina Britanci su odustajali od dva do tri posto svoje ekonomije kako bi platili dugove, što je bilo više nego što su trošili na škole i eduakciju. To se nije trebalo dogoditi i ne treba se dogoditi ni danas. Druga je metoda puno brža. Njemačka je to dokazala u 20. stoljeću. U osnovi se sastoji od tri komponente: inflacije, posebnih poreza na privatno bogatstvo i olakšanje duga”, objasnio je Piketty i dodao da je njemačko ekonomsko čudo bilo utemeljeno na istoj vrsti oprosta duga kojeg sad Grčkoj ne žele dati.

“Nakon što je završio rat 1945. godine, Njemački je dug iznosio više od 200 posto BDP-a. Deset godina nakon, malo je toga ostalo: javni je dug iznosio manje od 20 posto BDP-a. Otprilike u isto vrijeme, Francuska je izvela sličan zaokret. Nikad ne bismo uspjeli izvesti ovo nevjerojatno brzo smanjenje duga kroz fiskalnu disciplinu koju danas preporučujemo Grčkoj. Umjesto toga, i Francuska i Njemačka koristile su drugu metodu s tri komponente koje sam spomenuo, uključujući i oprost duga. Razmislite samo o Londonskom sporazumu o dugu iz 1953. godine, kad je 60 posto njemačkog inozemnog duga otpisano, a njezini unutarnji dugovi bili su restrukturirani”, podsjetio je Piketty na to da su se oprosti dugova događali u povijesti i to baš u povijesti zemlje koja ih sada niječe drugima.

Pogrešno je negirati sličnost s poslijeratnom Europom

Novinar Die Zeita zaključio je tada da se oprost dugova dogodio jer su ljudi prepoznali da su visoke reparacije, koje su se tražile od Njemačke nakon Prvog svjetskog rata, bile jedan od uzroka Drugog svjetskog rata te da su ljudi htjeli Njemačkoj oprostiti grijehe taj put. Piketty je ustvrdio da su to gluposti. “Ovo nema nikakve veze s moralom; to je bila racionalna politička i ekonomska odluka. Oni su ispravno prepoznali da, nakon velike krize koja je stvorila ogromne dugove, ljudi trebaju gledati prema budućnosti. Ne možemo zahtijevati od novih naraštaja da desetljećima plaćaju pogreške svojih roditelja. Grci su, bez sumnje, napravili velike pogreške. Do 2009. godine, vlada u Grčkoj krivotvorila je svoje knjige. Ali unatoč tome, mlađa generacija Grka ne nosi ništa više odgovornosti za pogreške svojih starijih od mlađe generacije Nijemaca 1950-ih i 1960-ih. Moramo gledati naprijed. Europa je osnovana na oprostu duga i ulaganju u budućnost, a ne na ideji beskrajne pokore. Moramo to zapamtiti”, uvjeren je Piketty.

Odbacio je ideju da su stvari nakon Drugog svjetskog rata bile toliko drugačije od današnje situacije. “Bilo bi pogrešno negirati povijesne paralele s poslijeratnim razdobljem. Razmislimo o financijskoj krizi 2008./2009. godine. Ovo nije bila bilo kakva kriza. Ovo je bila najveća financijska kriza od 1929. godine. Dakle, usporedba je sasvim valjana. Ovo je jednako istinito i za grčku ekonomiju: između 2009. i 2015. godine, njezin je BDP pao za 25 posto. Ovo je usporedivo s recesijom u Njemačkoj i Francuskoj između 1929. i 1935. godine”, objasnio je Piketty i odbio ideju da je u redu što mnogi Nijemci misle da Grci nisu prepoznali svoje pogreške i da žele nastaviti sa svojim načinom slobodne potrošnje.

Izbacivanje zemalja iz eurozone bilo bi velika pogreška

“Da smo mi vama Nijemcima 1950-ih rekli da niste ispravno prepoznali svoje pogreške, još i danas biste otplaćivali svoje dugove. Srećom, bili smo inteligentniji od toga”, poručio je Piketty. Odbacio je i ideju da bi izlazak Grčke iz eurozone mogao potaknuti veće jedinstvo unutar EU, što smatra njemački ministar financija. “Počnemo li izbacivati zemlje, onda će se kriza povjerenja, u kojoj se eurozona danas nalazi, samo pogoršati. Financijska tržišta odmah će se okrenuti sljedećoj zemlji. To bi bio početak dugog perioda agonije, u kojem bi riskirali žrtvovanje europskog socijalnog modela, njezine demokracije – uistinu njezine civilizacije – na oltaru konzervativnih, iracionalnih politika štednje”, slikovit je bio Piketty.

U potpunosti je zanijekao njemačku velikodušnost i rekao da trenutno Njemačka profitira od Grčke jer produžuje kredite po relativno visokim kamatnim stopama. Objasnio je da je rješenje za ovu krizu konferencija o svim europskim dugovima, baš poput one nakon Drugog svjetskog rata, na kojoj bi se razgovaralo o restrukturiranju svih dugova, ne samo grčkog. “Trenutno smo izgubili šest mjeseci u potpuno netransparentnim pregovorima s Atenom. Ideja Euroskupine, da će Grčka postići proračunski višak od 4 posto i vratiti svoje dugove u roku od 30 do 40 godina, još je prisutna”, kaže Piketty i dodaje da je to potpuno smiješno i da se nikad neće dogoditi, a bespotrebno odgađa nužnu raspravu.

Ideje za rješenje i poruka Angeli Merkel

Pojasnio je što bi se dogodilo nakon rezanja duga. “Bila bi potrebna nova europska institucija koja bi odredila maksimalni dopušteni proračunski deficit kako bi se spriječio ponovni rast duga. Na primjer, to bi mogao biti odbor u Europskom parlamentu koji bi se sastojao od zakonodavaca iz nacionalnih parlamenata. Proračunske odluke ne bi trebale biti zabranjene zakonodavnim tijelima”, rekao je Piketty i dodao da je potkopavanje europske demokracije, što je upravo ono što Njemačka čini inzistirajući na tome da države ostanu u siromaštvu, zapravo teška pogreška.

Za kraj je francuski ekonomist dao savjet njemačkoj kancelarki Angeli Merkel. “Oni koji žele otjerati Grčku iz eurozone završit će na smetlištu povijesti. Ako kancelarka želi osigurati svoje mjesto u povijesnim knjigama, kao što je to učinio Helmut Kohl tijekom ponovnog ujedinjenja, onda ona mora pronaći odgovor na grčko pitanje, uključujući i konferenciju o dugu na kojoj bi mogli početi s čistim računom. No, s obnovljenom, puno jačom fiskalnom disciplinom”, za kraj je poručio Piketty.