Najveće iznenađenje: protiv Putinovih zločina ustali su i njegovi lojalni europski saveznici
Osudili su ga i Orban i Zeman, a Njemačka je napravila veliki zaokret u politici prema Rusiji
Posljednjih dvadesetak godina, europski lideri vode delikatnu i pragmatičnu politiku prema Rusiji, kombinirajući povremeno osuđivanja najgorih ekscesa Putinovog režima i prešutno prihvaćanje, pa i privlačenje, ruskog kapitala, plina i utjecaja.
Rusija je, recimo, jedan od najvećih kupaca robe proizvedene u Njemačkoj i Nizozemskoj, njeni oligarsi vlasnici su niza kompanija, banaka, fondova i nogometnih klubova po Europi, a o ovisnosti o ruskom plinu raspravlja se godinama.
U nekim državama ruski je utjecaj istaknuto jak, kroz direktne odnose s liderima poput Orbana, povijesnu prisnost sa zemljama poput Srbije, do dubokih financijsko-trgovačkih veza Njemačkom.
Mađarska podrlaža sve sankcije
Međutim, nakon Putinovog napada na Ukrajinu, čak i njegovi saveznici osudili su invaziju. Nakon nekoliko dana bitaka, Viktor Orban, jedan od Putinovih najbližih saveznika u Europskoj uniji, kazao je kako pristaje na sve europske sankcije protiv Rusije. Mađarska je na kraju podržala i izbacivanje Rusije iz bankarskog sustava Swift.
Osim Orbana, rusku agresiju osudio je češki predsjednik Miloš Zeman, kojeg su godinama kritizirali zbog prisnosti s ruskim predsjednikom. U slučaju ruske agresije na Ukrajinu 2014. godine, bio je sklon relativizaciji i nekritiziranju Putinovih postupaka.
Zeman žestoko osudio Putina
Sada, međutim, Zeman je žestoko osudio invaziju. “Rusija je počinila zločin protiv mira”, izjavio je. Zeman je inače danima bio tvrdio kako nema šanse da Rusija napadne Ukrajinu, ustvrdivši da nisu luđaci.
“Bio sam u krivu. Sada je nužno izolirati luđaka i obraniti se, ne samo riječima, nego i djelima”, izjavio je Zeman o svojem nekadašnjem savezniku. Orban nije bio tako grub kao Zeman, ali je kazao kako Mađarska stoji uz Ukrajinu i da je ovo bio neisprovocirani napad koji osuđuje.
“Stojimo uz naše saveznike u Europskoj uniji i NATO-u”, kazao je Obran. Iznenađenje predstavljaju postupci njemačke vlade pod novim kancelarom Olafom Scholzom. U posljednjih nekoliko godina, Njemačka je oprezno taktizirala oko Putina, pazeći da kroz relativnu neutralnost održe dobre trgovačke odnose.
Veliki zaokret njemačke politike
Bivši kancelar Gerhard Schröder bio je izuzetno proruski orijentiran – danas je savjetnik i lobist za ruske kompanije – a ta se politika, uz manje ili veće izmjene, nastavila do danas.
Međutim, nakon Putinovog napada, Scholz je napravio jedan od najvećih zaokreta njemačke politike u posljednjih 25 godina. Podržali su oštre sankcije protiv Rusije i još važnije, odlučili poslati oružje, opremu i streljivo u Ukrajinu, čime su se otvoreno svrstali protiv ruskog diktatora.
Putinova agresija uništila je njegove odnose s dijelom europskim lidera, koji su izražavali proruske ili barem neutralne stavove, zagovarajući mekani odnos ustupanja i relativiziranja. Ta paradigma sada je završila. Jedini europski lider koji nije podržao sankcije jest srpski predsjednik Aleksandar Vučić, čija je zemlja uvelike ovisna o Putinovoj dobroj volji.