Analiza Orbanove pobjede: Mađarskoj prijeti sve veća izolacija u Europi, a profitirati bi mogao Putin
Mađarski premijer osigurao je četvrti mandat i postao jedan od najdugovječnijih EU premijera
„Srušili smo mit da je Fidesz nepobjediv“, bio je uvjeren Gergely Karacsony kada je u listopadu 2019. pobijedio na izborima u Budimpešti. Oporbeni kandidat u glavnom je gradu pobijedio dotadašnjeg gradonačelnika koji je imao podršku Viktora Orbana. Na lokalnim izborima te godine, ujedinjena oporba nanijela je prvi ozbiljniji udarac Fideszu i Orbanu otkako su 2010. došli na vlast u Mađarskoj.
Ali biračka podrška u većim gradovima nije dovoljna za izbornu pobjedu – to, uostalom, vidimo u Hrvatskoj, gdje HDZ teško osvaja gradove, a puno lakše nacionalne izbore. Ove nedjelje je stoga u Mađarskoj učvršćen mit da je Fidesz nepobjediv: Viktor Orban ostvario je, po svemu sudeći, premoćnu pobjedu i osigurao četvrti mandat na čelu mađarske vlade, što ga čini jednim od najdugovječnijih europskih premijera.
‘Vidljivo i iz Bruxellesa’
Sama pobjeda Fidesza nije iznenađenje, ali dominacija na biralištima pomalo jest: Orbanovi suparnici očekivali su da će razlika u odnosu na oporbu biti manja, no Orban i njegova stranka osvojili su, prema posljednjim podacima, više od 50 posto glasova i, vrlo vjerojatno, ponovno dvotrećinsku većinu u parlamentu.
„Ostvarili smo pobjedu tako veliku da se vidi s Mjeseca – a pogotovo iz Bruxellesa“, poručio je mađarski premijer svojim pristašama u izbornoj noći. Spominjanje Bruxellesa nije slučajno: Orban i njegova vlada godinama su u napetim odnosima s europskom administracijom i pojedinim članicama EU-a. Njegova pobjeda imat će višestruke posljedice na europskoj političkoj sceni.
Odnos prema Moskvi
Mađarski premijer osudio je rusku invaziju na Ukrajinu i podržao sankcije koje je Europska unija dosad uvela Rusiji, ali je ipak zadržao rezerviraniji stav u odnosu na druge EU članice, pogotovo zemlje istočne i srednje Europe. Orban ne dozvoljava da se preko Mađarske transportira oružje za Ukrajinu i protivi se zabrani uvoza ruskih energenata.
Dapače, kad se početkom veljače, tri tjedna prije napada Rusije na Ukrajinu, u Moskvi sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom – s kojim je u zadnjih deset godina izgradio bliske odnose – jedna od tema bila je povećanje isporuke ruskog plina Mađarskoj. Izvjesno je da će Orban zadržati nešto mekši stav prema Rusiji, a to će utjecati na rasprave unutar EU-a o pooštrenju sankcija na čemu neke zemlje, poput Poljske i Francuske, inzistiraju.
Razdor zbog Putina
Rat u Ukrajini utjecao je na odnose Mađarske i Poljske, dvije članice EU-a koje su u stalnim trzavicama s Bruxellesom oko pitanja koja se, u širem smislu riječi, odnose na vladavinu prava. Unutar Višegradske skupine (V4), koju uz ove dvije zemlje čine još Slovačka i Češka, nastao je razdor zbog odnosa Budimpešte prema Rusiji i ruskim energentima.
Pitanje je stoga postaje li Mađarska unutar EU-a sve više izolirana (osim ako se, recimo, ne dogodi veliko izborno iznenađenje u Francuskoj za tri tjedna i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona pobijedi kandidatkinja krajnje desnice Marine Le Pen, što bi ipak bio dramatičniji preokret od dominacije Fidesza). U koliko mjeri će se, pak, nesuglasice oko Ukrajine preliti na druge teme, tek treba vidjeti.
Ostaju li saveznici?
Za Orbana i EU to je bitno pitanje: otkako je u Varšavi na vlasti konzervativna stranka Pravo i pravda, koja se također sukobljava s Bruxellesom oko pitanja vezanih uz neovisnost pravosuđa, Orban je uvijek mogao računati da će Poljska blokirati svaki pokušaj da se Mađarsku sankcionira temeljem članka 7., o čemu se u Europskom vijeću odlučuje jednoglasno. Dakle, Poljska (kao i bilo koja druga članica) ima pravo veta.
Postupak prema članku 7., koji može dovesti do suspenzije prava glasa za državu članicu ako se utvrdi da teško krši temeljne vrijednosti EU-a, pokrenut je prije nekoliko godina i protiv Mađarske i protiv Poljske, ali nije daleko odmakao. Upravo zbog toga što i u Varšavi računaju na potporu i veto Mađarske, nije logično da bi Mađarskoj, bez obzira na neslaganje oko Ukrajine, uskratili svoju podršku u ovim pitanjima.
Slijedi daljnja eskalacija
To, međutim, ne znači da će odnosi Budimpešte i Bruxellesa u novom Orbanovom mandatu prosperirati. Dapače, treba očekivati daljnju eskalaciju, uključujući i aktiviranje novog mehanizma vladavine prava koji Europskoj komisiji omogućava da, u određenim okolnostima, zemlji članici uskrati novac iz europskih fondova.
Unatoč pritisku iz Europskog parlamenta, Komisija još nije otvorila to pitanje, vjerojatno da bi izbjegla kritike da se miješa u izborni proces. Izbori su sada završili pa bi se u Bruxellesu stvari sada lako mogle zakotrljati u tom smjeru. Što će, pak, Orbanu biti dodatna potvrda da je u pravu kada kritizira briselske birokrate i druge uobičajene sumnjivce koji, tvrdi, rade protiv interesa Mađarske, a koje je prozvao i u pobjedničkom govoru u izbornoj noći.
Kada je njemačka kancelarka Angela Merkel odlazila s političke scene, Viktor Orban napisao je kratak esej o njezinoj vladavini i očekivanjima od novog razdoblja njemačke i europske politike. Nakon Orbanove uvjerljive nedjeljne pobjede, zaključak tog eseja možda najpreciznije opisuje razdoblje koje dolazi: „Ulaskom u novu eru, skidamo rukavice“.