Nakon eksplozije cijena hrane, u Hrvatskoj se pojavio dodatan problem. I što je najgore, događa se samo nama u EU-u
Rast temeljne inflacije može značiti da će inflacija biti žilava, a borba protiv nje i teža i dulja nego se priželjkuje
Inflacija u Hrvatskoj, potvrdio je svoju prvu procjenu Državni zavod za statistiku, značajno je usporila u listopadu, ali i dalje je druga najjača u eurozoni, a uz to Hrvatska je i dalje među onim članicama Unije koje imaju najveći rast cijena hrane.
Inflacija se širi na sve sektore
Dvije i pol godine inflacija je u Hrvatskoj pokazivala najjači pritisak na kućne proračune kroz poskupljenje hrane, ali koliko god taj stisak i dalje bio snažan, Hrvatska mora posebno voditi računa o činjenici da je, prema podacima Eurostata, jedina članica eurozone koja je u prošlom mjesecu imala rast temeljne inflacije, odnosno one koja ne uključuje cijene energije i hrane.
To znači da se poskupljenja šire s rasta cijena hrane i energije i na ostale proizvode, te posebice usluge i da bi rat protiv inflacije u Hrvatskoj mogao trajati duže nego u ostalim članicama Unije ili eurozone. Prema podacima Eurostata temeljna inflacija u Hrvatskoj padala je od srpnja i u rujnu je iznosila 7,3 posto.
Rast inflacije uzroke ima u Hrvatskoj
U listopadu je ponovo porasla na 7,4 posto i ne bi to bio osobito značajan rast da u ostalima članicama eurozone nije padala. To znači da taj rast u Hrvatsku nije uvezen i da je on stvoren u Hrvatskoj. Prosječna temeljna inflacija u eurozoni je 4,2 posto, koliko je primjerice i u Njemačkoj, dok je u Italiji 3,9 posto.
Hrvatska narodna banka već je početkom mjeseca upozorila da je temeljna inflacija i dalje je povišena, prije svega zbog još uvijek visoke inflacije cijena usluga od 9,2 posto, čemu uvelike pridonose inflacijski pritisci proizašli iz rasta plaća.
Rast plaća u javnom sektoru dodatni pritisak na inflaciju
Vladin prošlotjedni prijedlog proračuna pokazao je da će troškovi zaposlenih u sljedećoj godini rasti za 32 posto, što znači i rekordan rast plaća zaposlenih u javnom sektoru u ovom stoljeću. Na takav rast plaća u javnom sektoru morat će u sljedećoj godini, barem u određenom postotku, odgovoriti i privatni sektor.
A, to bi onda moglo i u sljedećoj godini temeljnu inflaciju učiniti žilavom i otežati povratak na poželjnu stopu inflacije od dva posto godišnje.
Hrvatska među zemljama s najvišim rastom cijena voća, povrća, jaja
Trenutno se čini da bi borba s temeljnom inflacijom mogla u predstojećem razdoblju postati glavni hrvatski problem, ali Hrvatska još nije dobila bitku ni protiv iznadprosječnog rasta cijena hrane. Podaci Eurostata za rujan pokazuju da je u tom mjesecu hrana, u odnosu na rujan prošle godine, u Hrvatskoj bila skuplja za 10,7 posto. Samo su tri od preostalih 26 članica Europske unije, Mađarska, Poljska i Slovačka, imale snažniji rast cijena hrane.
Primjerice kruh je u Hrvatskoj poskupio 13 posto, dok je EU prosjek bio 8,1 posto i tek su Litva, Latvija i Nizozemska u tom mjesecu imale veći rast cijena kruha. U Njemačkoj je rujansko poskupljenje kruha bilo 8,3 posto. Takvih se primjera, kad je rast cijena hrane u pitanju, može pronaći podosta. Voće je u Hrvatskoj poskupjelo 13,7 posto, a prosjek EU je bio 7,7 posto. Jače poskupljenje imalo je samo pet članica.
I poskupljenje povrća u Hrvatskoj je bilo iznadprosječno, čak 16,9 posto, a cijena jaja je povećana 22,1 posto i snažnije poskupljenje imale su samo Malta i Slovačka. Kad je u pitanju meso cijene su u Hrvatskoj rasle 7,8 posto što je malo više od EU prosjeka od 7,1 posto.