Nakon katastrofe u Češkoj javio se DHMZ: Kako nastaje tornado i kolike jačine su moguće u Hrvatskoj
Prisjetili su se i najpoznatijih tornada s ovog područja
Ponukan jučerašnjim tornadom u Češkoj, Državni hidrometereološki zavod analizirao je pitanje je li takav scenarij moguć u Hrvatskoj. Podsjećamo, tornado je u Češkoj uništio 1000 kuća, ozlijeđeno je više od 200 ljudi, a za sada je potvrđeno petero poginulih. Spasioci na terenu, koji su došli ne samo iz Češke, već i iz susjednih Austrije i Slovačke, još uvijek pretražuju ruševine i traže ljude. Riječ je o prvom tornadu na tom području još od 2018. godine, a češki meteorolozi su izvijestili kako je tornado bio kategorije F3-F4, naletima vjetra brzine i do 322 kilometara na sat.
DHMZ objašnjava kako su glavni uvjeti za nastanak tornada topao i vrlo vlažan zrak u nižim slojevima jako nestabilne atmosfere, uz specifične dinamičke uvjete. Među tim promjenama su, objašnjavaju, promjena jačine i smjera vjetra po visini, koji podržavaju rotaciju unutar već formiranog olujnog oblaka (superćelije).
Najčešći su u SAD-u, no javljaju se diljem svijeta
Nadalje objašnjavaju kako se po nastanku dijele na mezociklonalne i nemezociklonalne, a po jačini se svrstavaju prema Fujitinoj klasifikaciji – od najslabijih F0 do najrazornijih F5. Prema toj skali, u kategoriji F3 se ruše krovovi i neki zidovi kuća, a mogu se prevrnuti i vlakovi. Većina stabala se iščupa s korijenima, a čak i teži automobili se dižu s tla.
Kategorija F4 je devastirajuća. U njoj se ruše i dobro izgrađene kuće, a kuće s lošim temeljima se otpuhuju na druge lokacije. Ovaj jučerašnji u Češkoj je bio između kategorija F3 i F4.
Tornada se najčešće javljaju u velikim ravnicama SAD-a, no javljaju se i u drugim dijelovima svijeta, pa i u Europi. Sredinom svibnja pisali smo i u tome kako su se dva tornada pojavila u kineskim gradovima Wuhanu i Shengzeu, gradu na istoku Kine u provinciji Jiangsu.
Tornada najjačih kategorija su iznimno rijetka
Prema podacima Europskog laboratorija za teške oluje (ESSL), u razdoblju od 2010. do 2020. godine uočeno je 3827 tornada, najviše područjima Francuske, Njemačke i Poljske prema Rusiji, dok su oni bliže Hrvatskoj bili u dolini rijeke Po. Udari najjače kategorije F4 i F5 iznimno su rijetki, pa DHMZ ističe kako su se u posljednjih deset godina pojavila samo dva.
Što se tiče Hrvatske, DHMZ se poziva na kartu ESSL-a, na kojoj su prikazana sva tornada od 1950. do 2020. godine u Europi. Vidljivo je kako su u Hrvatskoj također zabilježena, uglavnom duž obale, a DHMZ piše kako su uglavnom slabije F0 i F1 kategorije. Kažu i kako su nemezociklonalnog su podrijetla. Jača tornada do F2 kategorije uočena su i u ravnicama sjevernih predjela Hrvatske.
From 2010 until 2020, 3827 #tornadoes have occurred over land in and around #Europe. 329 of them were strong (F2 or higher), 28 intense (F3 or higher) and 2 violent (F4 or F5). The deadliest tornado since 1950 occurred in Ivanovo, Russia (9 June 1984) with 69 fatalities. pic.twitter.com/UHqGOsk3bi
— ESSL (@essl_ecss) June 24, 2021
Što napraviti u slučaju tornada?
Najpoznatiji tornado u Hrvatskoj dogodio se 1892. godine kod Novske, a o njemu je pisao Andrija Mohorovičić. Kao dokaz da i u Hrvatskoj može doći do snažnijih tornada DHMZ ističe slučaj prevrtanja trajekta kod Bibinja 1994. godine.
“Zanimljivo je dodati da je, osim pijavica na Jadranu, tornado ove godine bio i u Posavini, primjerice kod Savskog Boka, u Brodsko – Posavskoj županiji, no budući da nisu prouzročili materijalnu štetu ili gubitak ljudskih života, u medijima su prošli uglavnom nezamijećeno”, piše DHMZ. Kao najvjerojatniji razlog sve većeg broja opažanja pijavica DHMZ pripisuje napretku tehnologije i medijske dostupnosti informacija.
Na kraju, DHMZ preporučuje kako se u slučaju tornada treba skloniti u čvrstu zidanu građevinu te se odmaknuti od prozora i vrata. Idealno bi bilo skloniti se u podrum, ako postoji. Za slučaj da tornado ljude uhvati u otvorenom prostoru gdje se nije moguće skloniti, preporučuje se pronaći najnižu točnu na terenu i leći potrbuške.