Nakon neuspjelog državnog udara odnosi Turske i SAD-a našli su se na opasnom raskrižju. Što slijedi?
Odnosi dvaju saveznica mogli bi se preliti i na ostale krize u regiji
Šef turske diplomacije pozvao je Sjedinjene Države u petak da ubrzaju izručenje klerika Fethullaha Gulena kojeg turski čelnici povezuju s neuspješnim državnim udarom. Ovaj je problem uzrokovao ozbiljne napetosti između dvaju saveznika, piše Washington Post.
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao je za državnu televiziju TRT da je Turska spremna sudjelovati u povjerenstvu kojeg predlaže Washington kako bi raspravili o Gulenovom izručenju. No, Cavusoglu je inzistirao da nema potrebe da se cijeli proces razvlači. “Ako želite, Gulenovo izručenje može potrajati godinama, ali ako ste odlučni to može biti dovršeno u kratkom roku”, kazao je za Reuters.
Nakon neuspjelog puča 15. srpnja, Turska je krenula u čistke vojske, policije, pravosuđa i obrazovnih ustanova zbog sumnji da su ljudi u strukturama povezani s Gulenom. Vlada tvrdi da su sljedbencii klerika koji živi u Pennsylvaniji iza pokušaja državnog udara i traže njegovo izručenje. No, SAD traži jasne dokaze o njegovoj umješanosti.
Krize na Bliskom istoku
Svako pogoršanje odnosa SAD-a i Turske moglo bi se preliti na druge krize u regiji. Turska kao NATO članica je krucijalan partner u borbi protiv Islamske države i nastojanja da se kontrolira tok migranata u Europu. Postoji i zabrinutost da bi tursko društvo i slobode mogle doći pod puno čvršću kontrolu nakon neuspješnog puča.
Sam Gulen negira bilo kakvu umiješanost, i tvrdi kako turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan samo konsolidira svoju vlast. Turski je predsjednik, u međuvremenu, pozvao Turke da nastave prosvjedovati svake noći, tjedan dana nakon udara, nazivajući to “protuotrovom”.
“Tražim svoj herojsku naciju, koja je onemogućila oružani udar svojom dalekovidnošću i hrabrošću da nastavi čuvati demokraciju na ulicama dok naša zemlja ne izađe iz ove teške situacije”, kazao je Erdogan u četvrtak. Kao znak stalnih napetosti prosvjednici su okružili vojne baze u Ankari s kamionima i bagerima, možda iz straha od daljnih poteza vosjke, piše Washington Post.
‘Čišćenje’ društva
Turski je predsjednik dodao kako je više od 10.000 ljudi u pritvoru, a među njima je i jedan od najistaknutijih turskih boraca za ljudska prava Orhan Kemal Cengiz koji je zaustavljen u istanbulskoj zračnoj luci Ataturk i prebačen u lokalnu policijsku stranicu. Deseci tisuća drugih su pod istragom. U ranijem govoru, Erdogan je naglasio potrebu “čišćenja” društva i postojanje “virusa” u vojsci.
Turska je uvela izvanredno stanje u cijeloj zemlji, što se nikada nije dogodilo – do sada se izvanredno stanje uvodilo samo u pojedinimi regijama.
Tajnik Bijele kuće Josh Earnest, kazao je kako će turski saveznici “pozorno pratiti” sljedeće Erdoganove poteze. “Nastavit ćemo urgirati da zaštite demokratske tradicije i institucije koje su im prije svega i pomogle da odbace državni udar, a ključni su za uspjeh Turske u budućnosti”, kazao je Earnest novinarima u četvrtak.
Opasno raskrižje
Turski odnosi s SAD-om nakon državnog udara našli su se na opasnom raskrižje, piše CNN. Washington je godinama pokušavao njegovati dobar odnos s muslimanskim saveznikom koji se nalazi na raskrižju Europe i Bliskog istoka. Sada postoji bojazan da bi suradnja oko izbjeglica, stranih boraca i uske vojne suradnje kao države članice NATO-a mogla nestati, a s njom i američki interes.
SAD, iznenađen udarom i dugo koncentriran na zabrinutost rastućom Erdoganovom autoritativnošću, piše CNN, pokušava postići ravnotežu između suprotstaljenosti nedemokratskom pokušaju rušenja vlade i ublažavanja pritiska vlasti u svom odgovoru. Bijela kuća je uz sve veću zabgledala Erdogana kako slama neovisne stupove demokratske države – sudstvo, medije, političke protivnike i znanstvenike.
Pogoršanje odnosa s Turskom i posljednično previranja na Bliskom istoku mogli bi zadavati glavobolje novom američkim predsjedniku ili predsjednici u 2017. godini. Govoreći za CNN, dva američka obrambena dužnosnika kazali su kako postoji rastući osjećaj kako će se velik dio američkih vojnih veza s turskom morati ponovno izgraditi nakon pokušaja državnog udara. S obzirom da je velik broj visokih turskih vojnih časnika uhićen, jedan je obrambeni dužnosnik postavio pitanje “S kime ćemo uopće razgovarati”.