Zašto je, nakon svega što danas znamo o vojnom udaru u Turskoj, iznimno važna kronologija sukoba Erdogana i Gulena

Ahmet Tuta, bivši šef ureda tadašnjeg ministra vanjskih poslova Ahmeta Davutoglua, kasnije premijera koji je odstupio prije dva mjeseca, također je izrazio žaljenje “što prijateljske i savezničke zemlje nisu mogle shvatiti ozbiljnost ove prijetnje”, govoreći o organizaciji Fethullaha Gulena. Neposredno nakon državnog udara, aktualni turski veleposlanik u Hrvatskoj, Tuta, za Telegram je kazao kako je “pokušaj državnog udara organizirala teroristička organizacija Fethullaha Gulena, odnosno njihova paralelna državna struktura”.

Zajednički protiv vojske

Sukob “sultanovovih ljudi”, nekadašnjih saveznika Erdogana i Gulena u središtu je turskih struktura već godinama. Nekad su surađivali u slamanju otpora zajedničkog neprijatelja. Obojici je smetala turska vojska, kao nositelj kemalističke sekularne tradicije u suprotnosti s njihovim viđenjima državnog uređenja i političkog islama. Nakon što su slomili, ili su barem vjerovali da su slomili zajedničkog neprijatelja, saveznici su krenuli u međusobni sukob.

Erdogan, politički oblikovan u tradiciji Muslimanskog bratstva i panmuslimanske solidarnosti krenuo je u obračun s nositeljem anatolijske struje islamskog turskog nacionalizma, Fethullahom Gulenom. Erdoganov put bio je politički, dok je Gulen svoj utjecaj temeljio na vjerskim školama i svom pokretu poznatom pod nazivom “Hizmet”, odnosno “Služba” koji ima milijune sljedbenika diljem svijeta.

Gulen optuživan za islamsku diktaturu

Gulenisti inzistiraju kako vjeruju u sekularnu demokraciju i imaju relativno progresivna stajališta o mnogim društvenim pitanjima. Gulen je, primjerice, imao dobre odnose s papom Ivanom Pavlom II, što je izazivalo niz kritika konzervativnijeg dijela turskih muslimana, piše Vox.

Nakon što su oružane snage u vojnom udaru preuzele vlast 1980. godine, istaknuti generali optužili su Gulena kako planira instalirati islamsku dikaturu. Nakon šest godina bijega Gulena su i uhitili, a kasnije je oslobođen. Godine 2000. ponovno je optužen kako pokušava srušiti turski sekularizam i instalirati islamsku dikaturu. Ovoga puta optužbe na njegov račun dolazile su od sekularnog premijera Bulenta Ecevita. Godine 1999., Gulen je otputovao u Sjedinjene Države, navodno zbog zdravstvenih razloga. Do danas je ostao u Pennsylvaniji, u određenom obliku egzila.

Poraz starog establišmenta

“Jednom kada je stari establišment definitivno poražen, negdje između 2010. i 2011. pojavila su se neslaganja između AKP-a i Gulenovog pokreta”, napisao je kolumnist Al-monitora Mustafa Akyol. Počelo je, objašnjava Akyol, kao borba između pro-gulenovskih struktura u policiji i pravosuđu i Erdoganove stranke AKP. U studenom 2013. Erdogan je najavio kako planira zatvoriti dio škola koje je vodio Gulenov pokret.

Mjesec dana kasnije, 17. prosnica 2013., “pojavila se prava bomba, istanbulski tužitelj Zekeriya Oz, za kojeg se vjeruje kako je član Gulenovog pokreta, pokrenuo je uhićenja desetak pojedinaca, uključujuči sinove tri ministra, AKP-ovog gradonačelnika, poslovnog čovjeka i birokrate”, nastavlja Akyol.

Bio je to ogroman korupcijski skandal. Vladu su optuživali kako je s Iranom trgovala na način da su u Teheran slali zlato, a primali naftu, u vrijeme kada je Iran bio pod međunarodnim sankcijama. AKP je optužio Guleniste kako pokušavaju preuzeti vlast kroz ovu korupcijsku aferu, a sam Erdogan je cijeli slučaj nazivao “prljavom kampanjom”, protiv njegove vlasti.

Erdogan optuživao SAD za zavjeru

Policija je sumnjala kako su u tim transkcijama isplaćivane milijunske provizije državnog novca. Već tada, 2013. iz krugova bliskih Erdoganu moglo se čutio kako je ovaj korupcijski skandal rezultat zavjere čiji je krajnji cilj srušiti vlast. Erdogan je na sve odgovorio čistkama u policiji i sudstvu.

Tada turski premijer Erdogan tvrdio je kako je riječ o međunarodnoj zavjeri rušenja vlasti. Mediji, točnije Aksam, Star i Yeni Saflak, direktno su optužili Washington za tu zavjeru. Prema tim medijima, američki veleposlanik u Turskoj Francis J. Ricciardone rekao je veleposlaniku EU u Ankari kako je Washington upozorio Tursku da prekine svoje veze s Iranom. “Nisu nas poslušali. Sada ćete gledati pad carstva”, navodno je rekao Ricciardone.

Osim objava u provladinim medijima i sam je Erdogan, ne imenujući ga, prozvao Ricciardonea. Iz grada Samsuna na Crnom moru, poručio je: “Pogledajte ovih posljednjih par dana, vrlo su zanimljivi. Veleposlanici su sudjelovali u provokativnim akcijama. Pozivam ih iz Samsuna: radite svoj posao. Ako prijeđete granice svog posla, onda će ovo otići toliko daleko do nadležnosti naše vlade. Nismo vas prisiljeni držati u našoj zemlji”, kazao je.

Obama osudio pokušaj udara

Na odgovor nije morao dugo čekati. Ricciardone je preko Twitter računa veleposlanstva poručio kako nije imao nikakve sastanke s veleposlanicima EU, te kako su tvrdnje klevetničke. “Nitko ne bi trebao ugroziti odnose SAD-a i Turske s neutemeljenim tvrdnjama”.

Ubrzo nakon dramatičnih događanja u petak navečer, američki predsjednik Barack Obama osudio je pokušaj državnog udara i dao do znanja da je Erdogan legitimni lider svoje zemlje i da bi se trebao vratiti na vlast, što je prije moguće. No, to nije smirilo tenzije na relaciji Ankara – Washington. Turska želi Gulenovo izručenje. U nedjelju, Ankara je suspendirala sve američke i NATO operacije u zračnoj bazi Incirlik u kojoj se nalazi najmanje 1500 američkih vojnika i koja je vitalno mjesto za američke napade na Islamsku državu. Bazi je ukinuta i struja, a američko ministarstvo obrane objavilo je kako sada koriste “interne izvore energije.”

Turski ministar: ‘SAD je iza pokušaja državnog udara’

Turski dužnosnici opravdavaju ovo zatvaranje tvrdnjom da su pučisti djelovali upravo iz baze Incirlik i koristili zračne tankere kako bi gorivom opskrbili F-16 avione kojima su upravljali pučisti. Zapovjednik baze general Bekir Ercan Van uhićen je u nedjelju, zajedno s drugim zapovjednicima u bazi. Visokorangirani član turskih vlasti, ministar rada Suleyman Soylu kazao je kako “je SAD iza pokušaja državnog udara”.

Turska je u svibnju ove godine Gulenov pokret i službeno proglasila terorističkom organizacijom. Sada ih turski predsjednik optužuje da stoje iza udara u petak. Erdogan najavljuje kako će razmotriti uvođenje smrtne kazne. O tome će, kaže, razgovarati i s oporbom. Ukoliko bi ona zaista i bila uvedena, Turska se ne bi mogla pridružiti Europskoj uniji, rekla je šefica diplomacije EU Federica Mogherini.

‘Ući ćemo u njihove jazbine’

Najnovije informacije govore o 8777 suspedniranih policajaca na svim razinama. Više od 6000 ljudi, uključujući i visokorangirana vojna lica i suce su zatvoreni zbog pokušaja državnog udara. Tursko ministarstvo financija suspendiralo je 1500 zaposlenika zbog sumnji kako su povezani s Gulenom.

Erdogan već godinama radi na demontaži struktura koje je naslijedio a koje mu nisu lojalne. Već se duže vrijeme govori o namjerama da promijeni Ustav kako bi parlamentarni sistem zamijenio predsjedničkim, što bi najmoćnijem turskom lideru nakon Kemala paše Ataturka, omogućilo da nesmetano vlada.

Nakon pobjede njegove stranke AKP na lokalnim izborima u travnju prošle godine, koji su se percipirali kao referendum o Erdoganu i podršci koju uživa, njegov govor bio je trijumfalan i oštar. Izbori su se odvijali uslijed ranije opisane političke borbe AKP-a i Gulenista. Erdogan je tada zaprijetio: ‘Ući ćemo u njihove jazbine.’