Nakon pobune Wagnera, Putin je izoliraniji nego ikada. 'Ostali su mu samo stari drugovi iz KGB-a, a ni njima ne vjeruje potpuno'
Međusobna podmetanja unutar Kremlja mogla bi rezultirati promjenama u dinamici moći
Oprezno građen imidž ruskoga predsjednika Vladimira Putina okaljan je pobunom Wagnerovih plaćenika na čelu s njegovim bliskim suradnikom Jevgenijem Prigožinom.
Kremaljski moćnici zasad brane svog vođu i pokušavaju popraviti njegovu reputaciji, ali nedavni događaji prijete da će stvoriti vakuum moći koji bi nezadovoljni dužnosnici ruske vlade mogli iskoristiti, piše Wall Street Journal.
“Svaki ruski čelnik mora biti u stanju učiniti tri stvari kako bi zadržao povjerenje elita – zaštititi ih od vanjskih neprijatelja, zaštititi ih od ruskog naroda i zaštititi ih jedne od drugih”, rekao je Thomas Graham, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući.
Putin je dosad vješto upravljao podređenima
Kaže kako Putin dvije od navedenih zadaća ne radi dobro. “Situacija nije dobra po pitanju zaštite od vanjskoga neprijatelja, a više se ne nosi dobro ni s elitama. Ne rješava stvari dovoljno agresivno”, rekao je Graham.
Putin, kao i prijašnji čelnici Kremlja, mora upravljati ruskim elitama ne vladavinom zakona, već prema atavističkom kodeksu koji se temelji na odanosti i strahu.
Veći dio svoje vladavine vješto je upravljao podređenima, povremeno suprotstavljajući jedne drugima. Međutim, dobro upućeni promatrači događaja u Kremlju kažu kako je Putin sve više izoliran, a krug njegovih istomišljenika sve je manji.
Može li vjerovati tajnim službama?
Putin se mora osloniti na službe sigurnosti, ali one ga ujedno i brinu – štite njegov poredak, ali i imaju naoružanje kojim ga mogu srušiti. Na ključne položaje u sigurnosnoj službi Putin je imenovao prijatelje iz Sankt Peterburga, svog rodnog grada, koje je poznavao tijekom vlastitog rada u KGB-u iz sovjetske ere i uredu gradonačelnika 1990-ih.
Među njima je Aleksander Bortnikov, šef FSB-a, ruskog nasljednika KGB-a, koji je proveo desetljeća u Sankt Peterburgu u sigurnosnim službama prije nego što je pozvan u Moskvu početkom Putinova predsjedničkog mandata.
Nikolaj Patrušev, tajnik moćnog ruskog Vijeća sigurnosti, poznaje Putina otkad su u ’70.-ima postali gušteri u KGB-u, a naslijedio je Putina na čelu FSB-a 1999., kada je ovoga tadašnji predsjednik Boris Jeljcin imenovao premijerom.
Mlitava reakcija na pobunu Wagnera
Pobuna unutar njegove vlastite vojske, koja će vjerojatno ojačati Putinov paranoični stil vladanja Kremljom, predstavlja jedinstveni problem za Putina, budući da je vođa pobune, osnivač Wagnera Jevgenij Prigožin, dugogodišnji suradnik ruskog predsjednika.
Putin je godinama koristio Wagner za unaprjeđenje ruskih vanjskopolitičkih interesa. No, u ovom se trenutku čini da je Prigožinova pobuna stavila točku na djelovanje Wagnera u Ukrajini.
Kremlj se nakon prilično popustljive reakcije na pobunu očajnički trudi pokazati kako je situacija normalna, te da Putin sve drži pod kontrolom. Kremlj je početkom ovoga tjedna objavio video koji prikazuje Putina kako sjedi na sastanku najviših sigurnosnih dužnosnika, uključujući ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua, čija je smjena bila ključni Prigožinov zahtjev.
Pokrenuta istraga o zapadnim obavještajcima
Prigožin je jučer odletio u egzil u Bjelorusiju, koji mu je omogućen prema sporazumu kojim je okončana kratka pobuna njegovih plaćenika, dok je predsjednik Putin hvalio svoje oružane snage zbog sprječavanje građanskog rata.
Putin je u prošlosti odgovarao na političke prijetnje jačanjem represivnih mjera, i optužujući Zapad za poticanje pobune unutar Rusije. Kao mogući nagovještaj kampanje koja se sprema, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da Moskva istražuje jesu li zapadne obavještajne službe bile umiješane u Wagnerovu pobunu.
New York Times također piše da je general Sergej Surovikin, zamjenik zapovjednika ruskih vojnih operacija u Ukrajini, znao je da vođa plaćenika Jevgenij Prigožin planira pobunu protiv moskovskog vojnog vrha.
Neki generali su navodno podržali Prigožina
New York Times se poziva na američke dužnosnike upoznate s američkim obavještajnim podacima o Prigožinovoj pobuni te navodi da su dužnosnici “pokušavali saznati je li general Sergej Surovikin, bivši vrhovni ruski zapovjednik u Ukrajini, pomogao u planiranju Prigožinovih akcija prošlog vikenda”.
NYT je također izvijestio da su američki dužnosnici također rekli da postoje znakovi da su i drugi ruski generali možda podržali Prigožina. Neki u Rusiji ipak vjeruju da se Surovikinu smješta kako bi ga se proglasilo glavnim krivcem, te se tako od odgovornosti opralo Putina i Šojgua.
Putinovi poslušnici pozivaju na jedinstvo
Članovi Putinovog vijeća sigurnosti tako su tijekom vikenda, kad se pobuna dogodila, pozvali Ruse da se ujedine iza Putina i spriječe građanski rat.
Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik i premijer Rusije, pozvao je na svom Ruse da podrže Putina i “poraze vanjskog i unutarnjeg neprijatelja koji je žedan raskomadati domovinu”. Sergej Nariškin, šef ruske vanjske obavještajne službe, objavio je kako je Prigožinov pokušaj “paljenja vatre bratoubilačkog građanskog rata propao”.
Previše nepovjerenja među elitom
Aleksander Gabuev, direktor organizacije Carnegie Russia Eurasia Center, navodi da se dio Putinove elite protivi njegovim postupcima, ali ističe da mu se zasad nitko ništa ne usuđuje prigovoriti.
“Previše su nepovjerljivi jedni prema drugima. Nedostatak društvene kohezije, uključujući i na razini elita, omogućuje autokratima poput Putina da drže vlast u Rusiji”, rekao je Gabuev za Wall Street Journal.