Nakon što je Austrija uvela dnevne kvote za migrante, i Slovenija razmišlja da učini isto

Zbog bojazni da bi na njenom teritoriju mogao ostati veći broj migranata i izbjeglica Slovenija razmišlja o uvođenju dnevnih kvota za azilante poput Austrije, ali bi kao prva crta obrane schengenskog prostora njene kvote bile znatno manje, navode u petak slovenski mediji.

“Vlada proučava mogućnost uvođenja dnevnih kvota za tražitelje azilh, ali bi kvote bile manje od austrijskih”, piše mariborski list “Večer” koji se poziva na neslužbene izvore.

Austrija počela primjenu dnevnih kvota

Austrijske vlasti započele su danas, kao što je bilo najavljeno, primjenu dnevnih kvota za prihvat i propust izbjeglica, tako da se od jutros u osam sati primenjuje novi sistem upravljanja prijelazima, potvrđeno je Tanjugu u Ministarstvu unutarnjih poslova Austrije. Granični prijelazi, kako je najavljeno, bit će od sutra otvoreni od 6 do 22 sata.

Novo upravljanje graničnim prijelazima predviđa maksimalnu kvotu od 80 molbi za dobijanje azila dnevno, što je u prosjeku pet na sat. Uz to je vlada odredila da se kroz Austriju propušta dnevno maksimalno 3.200 izbjeglica, koje planiraju proputovanje, odnosno da zatraže azil u jednoj drugoj zemlji EU.

Prema procjenama Ministarstva to znači da će biti propuštano do 200 izbjeglica, na sat koje će nastaviti putovanje. Ovaj sistem upravljanja granicama uveden je na južnoj granici, prema Sloveniji. Austrija je lani zaprimila 90.000 zahtjeva za odobravanje azila pa je ovog tjedna odredila kvotu.

Slovenija spremna na adekvatne reakcije

Unatoč blagim kritikama na račun uvođenja maksimalnih dnevnih kvota koje je za tražitelje azila uvela Austrija, slovenski premijer Miro Cerar u četvrtak je izjavio da austrijske restrikcije razumije i da će im se Slovenija prilagođavati jer niti od summita koji je u tijeku ne očekuje željeno zajedničko europsko rješenje za migrantsku izbjegličku krizu.

“Slovenija mora i sama biti spremna na adekvatne reakcije jer je država schengenskog prostora koju obvezuju schengenska pravila”, naveo je Cerar u Bruxellesu.

Slovensko Delo o potezima vlade

Ljubljansko “Delo” u petak navodi kako se pokazalo da EU nije u stanju osigurati približavanje stajališta 28 članica o migracijskoj krizi te da je zato potrebno osigurati barem pragmatična pravila o ponašanju država u sadašnjoj situaciji iregularnog migrantskog vala, kada članice primjenjuju najminimalnije mehanizme o zaštiti prava azilanata.

“Slovenska južna granica je i granica Schengena koju smo dužni štititi, a u tom pravcu idu i nastojanja slovenske vlade”, navodi najutjecajniji slovenski dnevnik te dodaje da će Slovenija pratiti austrijske poteze i na njih odgovarati na odgovarajući način kako se u njoj ne bi “zaglavio” velik broj migranata, a da se u isto vrijeme zajamči i human odnos prema migrantima.

Povećanje broja tražitelja azila u Sloveniji

Zbog austrijske primjene dnevnih kvota za tražitelje azila može se očekivati povećanje broja onih koji će azil tražiti u Sloveniji, a problem s izbjeglicama enormno bi se povećao ako Austrija, koja je do sada u Sloveniju s granice vraćala 40-ak migranata dnevno, to počne raditi u većoj mjeri, navode u petak slovenski mediji.

U sklopu europskog plana realokacije 140.000 migranata u hot-spot centrima u Italiji i Grčkoj Slovenija je spremna prihvatiti od 20 do 100 izbjeglica i smjestiti ih na duže vrijeme, ali tek nakon što prestane sadašnja izbjeglička kriza u kojoj je opterećena masom migranata koji se preko nje kreću balkanskom rutom, izjavio je slovenski državni tajnik za migracije Boštjan Šefic, prenose slovenski mediji.

ZajedničkI akcijskI plan s Turskom

Sve se to događa u ozračju važnog summita u Bruxellesu gdje se osim rasprava o uvjetima Velike Britanije za ostanak u EU intenzivno vode razgovori i o migrantskoj krizi.

Čelnici Europske unije u svojima naporima za rješavanje migrantske krize daju prioritet provedbi zajedničkog akcijskog plana s Turskom s kojom namjeravaju početkom sljedećeg mjeseca održati posebni sastanak, izjavio je u petak predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

“Složili smo se da zajednički akcijski plan s Turskom ostaje prioritet i mi moramo učiniti sve da on uspije. Stoga namjeravamo organizirati posebni sastanak s Turskom početekom ožujka”, izjavio je Tusk nakon prvog dana summita. Sastanak na vrhu s Turskom bio je planiran za četvrtak, neposredno prije summita EU-a, ali je otkazan nakon terorističkog napada u Ankari zbog kojeg je turski premijer ostao kod kuće.

“Prije ovoga sastanka bilo je onih koji su sumnjali u potrebu rješavanja izbjegličke krize zajedno s Turskom. Mi smo potvrdili da nema alternative dobroj, inteligentnoj i mudroj suradnji s Turskom”, rekao je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

Očekivalo se da će rasprava o migrantskoj krizi brzo završiti tijekom radne večere u četvrtak, ali se otegla do duboko u noć. Čelnici EU-a usvojili su zaključke o migrantskoj krizi, a u petak nastavljaju raspravu o odnosima s Velikom Britanijom.

Opasnost od novih ruta

U zaključcima Europskog vijeća kaže se da je cilj brzo smanjiti priljev migranata, zaštiti vanjske granice, smanjiti ilegalne migracije i sačuvati integritet schengenskog prostora. Također se kaže da kontinuirani priljev ilegalnih migranata duž zapadnobalkanske rute izaziva “ozbiljnu zabrinutost” i stoga se traži koordinirano djelovanje i prestanak nekontroliranog propuštanja migranata duž te rute. Upozorava se i na opasnost novih ruta kojima bi migranti mogli krenuti. “Važno je ostati oprezan u vezi s mogućim razvojem događaja oko drugih ruta kako bismo mogli poduzeti brzu i usklađenu akciju”, kaže se u zaključcima.
Odluka Austrije da jednostrano uvede restriktivni režim na granici i znatno ograniči broj ulazaka nije naišla na dobar prijem. Njemačka kancelarka Angela Merkel ističe da i ta odluka još više naglašava potrebu da akcijski plan s Turskom brzo uspije.

S druge strane, zemlje Višegradske skupine sumnjaju u uspjeh akcijskog plana s Turskom i stoga traže da se napravi alternativni plan zaustavljanja migranata na makedonsko-grčkoj granici.

Zajednički akcijski plan EU-Turska, dogovoren u listopadu prošle godine predviđa da Turska zadrži sirijske izbjeglice na svom tlu. Zauzvrat će dobiti tri milijarde eura pomoći za zbrinjavanje izbjeglica. Nakon toga, kada se zaustavi priljev migranata u Europu, dio njih bio bi izravno iz Turske relociran po zemljama članicama EU-a koje ih žele primiti.