Nakon svega, obnova utonula u nove probleme. Ljudima nema tko graditi zamjenske kuće, natječaji propadaju

Saborski zastupnici HDZ-a zasuli su prošlog tjedna Branka Bačića hrpom komplimenata i čestitki: ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine njegovi su stranački kolege u Saboru hvalili zbog ubrzane obnove nakon potresa. Bačić je „pravi čovik na pravome mistu“, ministar „u šestoj brzini“, a podaci o obnovi „impresivni“, komplimentirali su zadovoljni HDZ-ovci tri godine nakon potresa.

U Saboru se Bačić našao pet dana nakon što je 30. lipnja istekao rok za trošenje novca koji je Hrvatska dobila iz europskog Fonda solidarnosti za obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa. Budući da je, prema tvrdnjama Vlade, iznos od milijardu i tri milijuna eura u potpunosti iskorišten, to je bio glavni razlog pohvala koje su se iz HDZ-ovih klupa slijevale prema ministru.

Građevinari zatrpani poslom

No, impresivne brojke o Fondu solidarnosti – 1330 ugovorenih projekata, više od 300 angažiranih građevinskih tvrtki i gotovo 11 tisuća radnika – jedan su od razloga što su se problemi u međuvremenu pojavili na drugoj strani, na obnovi privatne imovine. Građevinari su zatrpani poslom na javnim projektima, pa se na druge natječaje ili ne javljaju ili nude cijene koje višestruko premašuju planirane iznose.

Tjedan dana prije dolaska u Sabor, ministar je morao poništiti natječaj za izgradnju deset zamjenskih obiteljskih kuća na području zagrebačkog Čučerja. Ministarstvo je procijenilo da će taj posao koštati 1,3 milijuna eura bez PDV-a, mada su u proračunu osigurali i nešto više, 1,7 milijuna. Ali to nije bilo dovoljno. Stigla je samo jedna ponuda, s cijenom od 3,8 milijuna eura. Natječaj je poništen.

Problemi s još dva natječaja

„Za izgradnju deset zamjenskih obiteljskih kuća u Čučerju Ministarstvo će ponovljeni natječaj raspisati u najkraćem mogućem roku nakon isteka roka za žalbu po donošenju Odluke o poništenju”, kažu u Bačićevom resoru. Osim ovoga, Ministarstvo ima još dva otvorena natječaja na području Zagreba, za ukupno 18 kuća. Na oba su građevinari poslali ponude s bitno višim cijenama.

Razlika između procijenjene vrijednosti nabave, koju utvrđuje resorno Ministarstvo, i ponuda koje su predane na ova dva natječaja kreće se od milijun pa do dva i pol milijuna eura. U Ministarstvu kažu da je procijenjena vrijednost određena temeljem “projektantske procjene vrijednosti radova” za svaku zamjensku kuću. Hoće li i ove natječaje poništiti ili ipak ne, ne otkrivaju.

Ministar poništio 70 nabava

Osim visokih cijena, koje daleko premašuju ono što je država planirala potrošiti, pojavio se i problem malog broja građevinskih tvrtki koje su trenutno spremne sudjelovati na tim natječajima. O tome je u Saboru govorio i resorni ministar: golemi angažman građevinara na projektima Fonda solidarnosti doveo je do toga da “građevinska operativa nije mogla pratiti intenzitet rješenja o obnovi”, kazao je Bačić, potvrdivši da im se na brojne natječaje nitko nije javio.

“Nema dovoljno operative koja je mogla pokriti toliki broj gradilišta na području zagrebačkog i petrinjskog potresa”, objašnjavao je ministar probleme s obnovom privatne imovine. Kazao je da je morao poništiti 70-ak nabava, da su u nekim slučajevima natječaje raspisivali i po tri puta, a da ponuda ili nije bilo ili su bile iznimno visoke.

Kako je došlo do ovoga

Kako je do ovakvih problema došlo? Primarni je razlog, barem tako uvjeravaju iz Ministarstva, upravo Fond solidarnosti: činjenica da je do kraja lipnja trebalo iskoristiti golemi iznos europskih sredstava, dovela je do toga da više od 300 građevinskih tvrtki bude angažirano na obnovi javnih projekata – jer se europski novac ne može koristiti za privatnu imovinu – a to znači da nije bilo dovoljno građevinara za druge projekte.

“Svjesni smo činjenice da smo trenutno suočeni s velikim izazovom u pronalasku građevinske operative za obnovu”, kažu u Ministarstvu te dodaju: “Fond solidarnosti i brojni projekti u građevinarstvu, koji se u ovom trenutku provode u Hrvatskoj, prouzročili su nedostatak raspoložive građevinske operative koja je spremna u ovome trenutku preuzeti obnovu i gradnju privatnih kuća”.

Gotovo je s EU Fondom

Budući da je rok za Fond solidarnosti istekao krajem lipnja, u Ministarstvu se nadaju da će se situacija početi popravljati. Projekti financirani europskim novcem polako se završavaju, pa u resoru ministra Bačića procjenjuju da će “u narednom razdoblju i te velike građevinske tvrtke biti na raspolaganju i kod obnove privatne imovine, odnosno obiteljskih kuća i zgrada”.

Moglo je, međutim, možda biti i drugačije. Projekti financirani iz Fonda solidarnosti na području zagrebačkog potresa trebali su biti gotovi još lanjskog lipnja, ali zbog tromosti države, rok je morao biti produžen na još godinu dana. To je, sasvim sigurno, pridonijelo sadašnjoj situaciji: da su ti projekti bili gotovi ranije, dio građevinskih firmi možda bi se već preusmjerio na druge poslove.

Što će država poduzeti?

Osim toga, obnova kasni godinama, a u međuvremenu je zbog niza vanjskih okolnosti došlo do povećanja cijena što je sigurno jedan od razloga visokih ponuda s kojima se sada muče u Ministarstvu.

Trebaju odlučiti što učiniti – poništavati natječaje ili pristati na više troškove. Sada se, kažu, provode “interne analize” pa će temeljem toga stručne službe odlučiti o “eventualnoj korekciji procijenjene vrijednosti”.

Govoreći u Saboru, ministar Bačić najavio je da će se ubrzo ipak završiti više od 150 obiteljskih kuća, a da je na području oba potresa, što se tiče privatne imovine, trenutno otvoreno više od 700 gradilišta. Bila bi doista riječ o “šestoj brzini” i “impresivnim podacima” – samo da, eto, od potresa nisu prošle već tri godine.