Nasljednik imućne židovske obitelji stradale u Auschwitzu dokazao da mu je Hrvatska uzela vrijedne umjetnine. I to je, čini se, tek početak
Andrew Reichsmann tužio je galeriju i dobio slike. Sada može nastaviti ostavinski postupak za ostale neprocjenjive umjetnine
Nasljednik židovske obitelji Reichsmann dokazao je nedavno na zagrebačkom sudu da mu je Hrvatska pokušala nezakonito uzeti dio nasljedstva. Reichsmanni su na početku prošlog stoljeća živjeli na relaciji Đakovo-Zagreb. Gotovo cijela obitelj stradala je u logoru Auschwitz. Oni koji su se uspjeli spasiti pobjegli su u Austriju, a neki zatim u Veliku Britaniju i SAD.
Jedan od potomaka ove obitelji je i američki producent Andrew Reichsmann. U borbi za nasljedstvo bio je prisiljen pokrenuti sudski postupak protiv Moderne galerije iz Zagreba u čijem su fundusu završile umjetnine njegove obitelji. Galerija je tvrdila da se radi o imovini Republike Hrvatske. Telegram je dobio uvid u sudski proces koji je s nekoliko prekida trajao gotovo devet godina, ali je nedavno pravomoćno okončan u korist jednog od nasljednika Reichsmannovih.
Proces na sudu u Zagrebu
Andrew Reichsmann, koji živi u američkom Vermontu, putem suda u Zagrebu tražio je da mu Moderna galerija vrati dvije slike koje je oporučno naslijedio od svoje tete Danice Ann Reichsmann Svoboda.
Ona je bila kćer uglednog židovskog poduzetnika Dane Reichsmanna, koji je ubijen u Auschwitzu nakon što mu je u Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH) oduzeta tzv. ‘židovska imovina’. Dio svojih pokretnina, i to slika koje se nalaze u fundusu Moderne galerije, gospođa Svoboda ostavila je svom nećaku Andrewu Reichsmannu.
Kako je galerija svojatala dio Reichsmannovog nasljedstva tvrdeći da se radi o kulturnim dobrima u vlasništvu Republike Hrvatske, sve je završilo u parnici na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.
Borba za vrijedne umjetnine
Proces je neodoljivo podsjetio na onaj Marije Altmann, nasljednice židovske obitelji Bloch-Bauer. Ona se na sudu u Austriji morala boriti za sliku ‘Žena u zlatnom’, legendarni portret svoje tete Adele Bloch-Bauer što ga je naslikao Gustav Klimt. Gospođa Altmann uspjela je pobijediti austrijsku državu koja je polagala pravo na ‘Ženu u zlatnom’ kao dio nacionalnog kulturnog blaga.
I dok je vrijednost ‘Žene u zlatnom’ procijenjena na stotine milijuna dolara, nasljednik obitelji Reichsmann na sudu u Zagrebu borio se za slike vrijedne stotine tisuća kuna. No, to je samo dio nasljedstva koje mu je ostavila Danica Ann Reichsmann Svoboda. Ona je sama naslijedila trećinu bogatstva svog oca Dane Reichsmanna. Drugi nasljednik bio je Franjo Reichsmann, otac Andrewa Reichsmanna, koji se nakon bijega iz Hrvatske skrasio u američkom Vermontu, te jedan Reichsmannov unuk, Mihajlo Reichsmann.
Tko je bila obitelj Reichsmann?
Iako je dio Reichsmanna rođen u Austriji, razgranata obiteljska povijest može se pratiti i u bivšoj Jugoslaviji i to baš na relaciji Zagreb-Đakovo. Naime, Dane Reichsmann, inače rođen u Zagrebu 1876., u Đakovu je imao trgovinu mješovitom robom i žestokim pićima, koju je još 1860. utemeljio njegov djed. Đakovački trgovci između dva rata bavili su se i izvozom tzv. ‘Strossmayerove šljivovice’.
Iz dostupnih zapisa proizlazi da je Dane Reichsmann bio i jedan o četvorice suvlasnika Prve osječke tvornice kandita, čokolade i čokoladne robe ‘Keiser i Stark’, iz koje je kasnije nastala tvornica ‘Kandit’. Uz to je bio dioničar i Prve hrvatske štedionice i Tvornice šećera Osijek. Dom mu je bio na Slavujevcu u Zagrebu.
Što je bilo s ostalom imovinom?
U prvim danima od osnutka NDH Reichsmann osječku tvornicu pokušava spasiti fiktivnom prodajom udjela tzv. arijevcima.
Već u svibnju 1941. Dane Reichsmann i njegova supruga Frida izbačeni su iz kuće. Ustaško redarstvo plijeni im srebrninu i ostale dragocjenosti. Mjesec dana kasnije Reichsmann prepušta Ustaškom stanu i općini Đakovo 1,8 milijuna ondašnjih dinara potraživanja koje je imao od Časnih sestara iz Sv. Križa u Đakovu. Supružnici stradavaju u Auschwitzu.
Iz sudskih dokumenata saznali smo da je Dane Reichsmann nešto svoje imovine ipak uspio spasiti pred ustaškim vlastima. Dio vrijednih umjetnina predao je dr. Marijanu Poliću koji ih je, kako će sam nakon rata izjaviti, preuzeo u svom stanu u Opatičkoj ulici 10.
Nasljednici Dane Reichsmanna
Komisiji za sakupljanje i čuvanje kulturnih spomenika i starina u Zagrebu sastavila je nakon rata, već 7. lipnja 1945., zapisnik u kojem su bile pobrojane, među ostalim i slike koje je Reichsmann uspio sakriti, a kasnije ih je naslijedila njegova kći Danica Ann. U prosincu 1947. i studenom 1953. provedeni su i formalni ostavinski postupci iza pokojnog Dane Reichsmanna.
Kotarski sud za V i VI Rajon grada Zagreba donio je odluke kojom su utvrđeni zakonski nasljednici. Dobili su nekretnine, ali i umjetnine koje je nekoliko godina ranije Komisija za sakupljanje i čuvanje kulturnih spomenika i starina u Zagrebu preuzela od dr. Polića.
Ovdje valja spomenuti da je obitelj Reichsmann ostala i bez kuće u središtu Đakova, koja je u međuvremenu uvrštena na popis zaštićenih kulturnih dobara. Nije to bio jedini prostor koji su Reichsmanni imali na gradskom korzu, ali je svakako najvrjedniji i predstavlja, tvrde stručnjaci, jedan od najkvalitetnijih primjera secesijske arhitekture Đakova.
Nasljedstvo američkog producenta
Za ono što je naslijedio od tete Danice, kćeri pokojnog Dane Reichsmanna, američki filmski producent Andrew Reichsmann doznao je krajem 2002. godine. Tada je odlukom suda iz engleskog Ipswicha dobio umjetnička djela koja mu je Danica Ann Reichsmann Svoboda namijenila oporukom od 17. prosinca 2001. godine. Umrla je 5. siječnja iduće godine.
Na popisu su među ostalima bile Renoirova litografiju ‘Autoportret’, Denisov bakrorez ‘Žena i djeca’, Picassov bakrorez ‘Kompozicija’… No, gospođa Svodoba u trenutku smrti bila je vlasnica još dvije vrijedne slike, autora Andre Deraina ‘Mrtva priroda s bocom’ i Mauricea de Vlamnicka ‘Pejzaž pored vode’.
Je li Hrvatska vlasnica slika?
Iz Moderne galerije potvrdili su da su slike u njihovom fundusu, no odbili su ih predati Reichsmannu. Objasnili su da slike u času smrti nisu bile u vlasništvu njegove tete, već Republike Hrvatske odnosno Ministarstva kulture. Prema njihovom tumačenju, Ministarstvo kulture naslijedilo je ove slike i to kao pravni slijednik Komiteta za nauku i kulturu i Savjeta za nauku i kulturu Narodne republike Hrvatske. Pozivali su se i na Zapisnik Hrvatskog državnog muzeja za umjetnost i obrt Zagreb iz listopada 1941. na kojem su bile sporne slike.
Reichsmann ih pak, ukazuju, nije tražio u procesu Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za jugoslavenske komunističke vladavine. Na to je imao pravo do početka siječnja 2003. godine. Od tog trenutka, zaključili su predstavnici galerije, slike pripadaju Republici Hrvatskoj.
Dva paralelna sudska postupka
No, odvjetnice Maša Gluhinić i Monja Matić, koje su zastupale američkog producenta pred zagrebačkim sudom, zatražile su da se donese presuda prema kojoj bi i dvije sporne slike ušle u ostavinu Danice Ann Reichsmann Svoboda. Tim više, što bez stvarnog preuzimanja slika Andrew Reichsmann nije mogao finalizirati izvršenje oporuke svoje pokojne tete.
Tako je nakon ostavinskog procesa, kojeg je morao pokrenuti u Hrvatskoj budući da se slike nalaze u Modernoj galeriji, morao ići i u parnicu ne bi li dokazao da njemu pripadaju sve tetine slike.
Tijekom procesa sud je proučio sve dostupne dokumente – od oporuke Danice Ann Reichsmann Svoboda do oporuke njezinog oca, detalja obiteljskog stabla, dokumentacije iz NDH…
Kada će dobiti nasljedstvo?
Ključan detalj zbog kojeg je sud na kraju ipak dodijelio slike Reichsmannu jest činjenica da ih Hrvatska nikada nije proglasila svojim kulturnim dobrima, iako su u jednom trenutku bile na privremenom popisu zaštićenih dobara. No, kako na kraju nisu stavljene na popis trajno zaštićenih dobara, nakon isteka tri godine, a taj rok je prema podacima do kojih je došao sud prošao u listopadu 2009., Republika Hrvatska više nije mogla polagati pravo na njih.
Zato je Općinski građanski sud u Zagrebu donio presudu prema kojoj i slike Andre Deraina ‘Mrtva priroda s bocom’ i Mauricea de Vlamnicka ‘Pejzaž pored vode’, zajedno s ostalim slikama navedenima u oporuci, predstavljaju Reichsmannovo nasljedstvo. Doznajemo kako ih, iako je presuda postala pravomoćna, još nije mogao preuzeti. Naime, tek nakon ove pravomoćne sudske odluke Andrew Reichsmann moći će nastaviti ostavinski postupak i pokušati konačno dobiti nasljedstvo svoje tete.