NATO obećao teško naoružanje i dalekometne rakete za Ukrajinu: 'Pomagat ćemo im dok ne prevladaju'

Zemlje članice NATO-a će nastaviti opskrbljivati Ukrajinu vojnom opremom, uključujući i teško naoružanje i dalekometne sustave, izjavio je danas glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg. “Saveznici su odlučni nastaviti pružati vojnu opremu koja je Ukrajini potrebna da prevlada u sukobu, uključujući teško naoružanje i dalekometne sustave”, izjavio je Stoltenberg na konferenciji za novinare uoči sastanka ministara obrane država članica NATO-a.

Navečer će se sastati kontaktna skupina za potporu Ukrajini, koju predvode Sjedinjene Države i koja okuplja 50-tak država. Na tom sastanku sudjeluju Ukrajina, Gruzija, Švedska, Finska i Europska unija. Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov izvijestit će sudionike što im je hitno potrebno, a saveznici će imati prigodu najaviti novu pomoć.

Stoltenberg je najavio da će ministri obrane također razgovarati o jačanju praktične podrške ugroženim partnerima, Bosni i Hercegovini i Gruziji.

‘Rusija je napustila Osnivački akt’

Sastanak ministara obrane održava se u okviru priprema za sastanak na vrhu Saveza koji će se krajem mjeseca održati u Madridu. “Samit se održava u ključnom trenutku za našu sigurnost. Rusija vodi brutalni rat iscrpljivanja protiv ukrajinskog naroda, što predstavlja najveću prijetnju euroatlantskoj sigurnosti u posljednjih nekoliko desetljeća”, rekao je Stoltenberg.

Očekuje se da će na samitu čelnici NATO-a odobriti paket pomoći Ukrajini za zamjenu naoružanja iz sovjetskog razdoblja modernom opremom prema standardima Saveza.

Stoltenberg je rekao da je Rusija invazijom na Ukrajinu napustila Osnivački akt, čija je ključna odredba da se dvije strane više ne smatraju protivnicima. Osnivački akt o međusobnim odnosima, suradnji i sigurnosti između NATO-a i Ruske federacije potpisan je 27. svibnja 1997. u Parizu. Stoltenberg je dodao da Osnivački akt ne sprječava NATO da pojačava svoju prisutnost u istočnoj Europi, kao što tvrdi Moskva.

‘Radimo na pristupnom procesu’

Glavni tajnik Saveza je odluku Švedske i Finske da zatraže članstvo u NATO-u nazvao “povijesnom”. “Sada aktivno radimo na sljedećim koracima u pristupnom procesu i istodobno uzimamo u obzir sigurnosne brige svih saveznika”, rekao je Stoltenberg.

“Sigurnosne brige” spominje Turska u svom protivljenju ulaska skandinavskih zemalja u NATO. Ankara traži sigurnosna jamstva da Finska i Švedska prestanu podržavati “terorističke skupine” na svom tlu, misleći na kurdske skupine uključujući Radničku partiju Kurdistana (PPK). Traže i da se ukine zabrana na izvoz nekih proizvoda za potrebe obrambene industrije u Turskoj.

Stoltenberg je rekao da će ministri obrane u sutra razgovarati o potrebi jačanja snaga za odvraćanje i obrane kao odgovoru na novu sigurnosnu realnost. NATO je kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu udvostručio broj borbenih skupina raspoređenih na istočnom krilu od Baltičkog do Crnog mora s četiri na osam i rasporedio 40 tisuća vojnika pod savezničkim zapovjedništvom. “Sada ćemo donijeti odluku o veličini i obliku naše prisutnosti na dulji rok”, rekao je Stoltenberg.