Ministri imaju sve bolja opravdanja. Tramišak kaže da bi obnova bila brža kad bi se aktivirali stanovnici
Ministrica je ustvrdila kako obnova treba biti što hitnija i brža i da država građane treba "potaknuti na samoobnovu"
Vlada je nakon godišnjice razornih potresa na Baniji opravdavala sporost dosadašnje obnove razrušenih objekata odbacujući odgovornost za to, a s time su nastavili i ove godine. Ministrica regionalnog razvoja i europskih fondova Nataša Tramišak je za N1 rekla kako se za bržu obnovu trebaju aktivirati stanovnici. Govoreći o vladinim aktivnostima na Baniji, Tramišak je istaknula da je potres “ogolio stanje ispodprosječne razvijenosti Sisačko-moslavačke županije”.
“Mora se promijeniti stanje, prvo u smislu poticanja razvoja gospodarstva, promjene gospodarske strukture, zadržavanje postojećeg stanovništva i poticanje prirasta. Drugo je ublažavanje posljedica potresa i što hitnija i brža obnova”, kazala je Tramišak. Rekla je i da sredstva iz Fonda za solidarnost “nisu za obnovu kuća, nego su dominantno za javnu infrastrukturu”.
“Drugo je pitanje obnova kuća i višestambenih zgrada. S Europskom komisijom smo iskomunicirali 111 milijuna eura interventnih sredstava, za stambeno zbrinjavanje u državnom vlasništvu. To je ono što se sada radi, raspisuje se javna nabava, kako bi krenuli u izgradnju višestambenih zgrada. Da bi obnova bila brža, potrebna je i aktivacija stanovnika. Država ih treba potaknuti na samoobnovu, gdje će država osigurati financijska sredstava stanovnicima koji se odlučuju na samoobnovu”, poručila je.
‘Država ne smije previše intervenirati’
“Najveći dio aktivnosti je vezan uz porast zaposlenosti i što veće usmjeravanje prema malim i srednjim poduzetnicima, obiteljskih poljoprivrednim gospodarstvenicima i na tome trebamo raditi kako bismo potaknuli stanovništvo na veću gospodarsku aktivnost”, rekla je Tramišak o vladinim aktivnostima. Istaknula je veće prometne projekte koji će dodatno povezati Sisačko-moslavačku županiju sa Zagrebom te revitalizaciju lječilišta u Topuskom, obnovu Majstorske škole, studentskog centra i slične projekte.
Vlada je na posljednjoj sjednici prošle godine usvojila Program društvene i gospodarske revitalizacije za područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom, vrijedan 15,3 milijardi kuna. Tramišak je istaknula kako je taj iznos popis onoga što su znali da treba za tu županiju. “Međutim, ako agilnost bude dovoljno velika, oni mogu koristiti i puno više”, kazala je napomenuvši kako su potpore za poduzetnike u Sisačko moslavačkoj županiji 10 posto veće u odnosu na druge regije.
“Svako će ulaganje imati puno veće potpore u Sisačko-moslavačkoj županiji u odnosu na, recimo, Grad Zagreb. Ta redistribucija i potreba za izlazak iz Zagreba će značiti puno i za prometno rasterećenje samog Zagreba, a značit će puno i za stanovništvo drugih regija”, poručila je Tramišak i dodala: “Ako idemo u prevelik intervencionizam države, onda se vraćamo u plansku ekonomiju, a to nije ono što treba raditi.”
‘Nije na Vladi da daje posao’
Na pitanje dopiru li projekti do ljudi koji bi ih mogli koristiti, Tramišak je odgovorila da je najčešći problem direktna komunikacija sa stanovništvom. Da se to riješi očekuje veliki angažman lokalne samouprave.
“Oni su ti koji direktno komuniciraju sa svojim stanovništvom, a očekujemo i agilnost lokalne samouprave, županije i poduzetnika za koje vjerujemo da imaju taj potencijal i mogućnost, a onda preko njih dolazimo i do samih stanovnika”, kazala je.
Tramišak je napomenula da “ljudi imaju na čemu raditi i razvijati se”. “Baza postoji, a na Vladi je da im da okvire i potiče ih na razvoju i omogućava sredstva. Nije na Vladi da daje posao, mi nudimo mogućnost da poduzetnici koriste sredstva i opcije i generiraju rast i budućnost”, zaključila je ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije.