To je naš rebalans proračuna: građani će platiti 4 milijarde poreza više, iz EU fondova stiže 5 milijardi manje
Posebno je zabrinjavajuće smanjenje priljeva novca koji se očekuje iz Europske unije
Kao što se vjerojatno nikada nije dogodilo da državni proračun za tekuću godinu bude manji od prethodne, tako ni u petak izglasani rebalans proračuna nije donio njegovo smanjenje i tome rasterećenje građana koji ga u konačnici pune.
Proračunski prihodi porasli su za oko 758 milijuna kuna, te će ukupno iznositi oko 172 milijarde kuna, dok su rashodi proračuna oko 185 milijardi kuna – otprilike ista razina kao i kod rebalansa iz svibnja. Tako će proračun završiti u minusu od oko 13 milijardi kuna, ili 2,9 posto BDP-a.
Građani i tvrtke platit će više PDV-a i poreza na dobit
Zanimljivo primijetiti da je došlo do prilično snažnog rasta poreznih prihoda. Oni će prema planu iznositi oko 95,5 milijardi kuna, što je rast od 4,4 milijarde kuna. Najveći porast dolazi od poreza na dobit i PDV-a. Vlada je prihode od poreza na dobit podigla za čak 2 milijarde kuna u odnosu na procjene iz svibnja, te bi oni trebali iznositi više od 11 milijardi kuna.
Usprkos tako snažnom rastu prihoda od poreza na dobit, paralelno se kuju planovi za dodatno oporezivanje tzv. ekstraprofita, o čemu smo već ranije izvještavali. Vlada priprema zakon prema kojem bi kompanije koje su ove godine imale rast dobiti veći od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek, plaćale dodatni porez na dobit od 33 posto.
Ukupni iznos PDV-a 65 milijardi kuna
Znamo i da Hrvatska ima jedan od najvećih poreza na dodanu vrijednost u Europskoj uniji. U prošlosti su postojale najave da će on biti smanjen. Bilo je to i jedno od predizbornih obećanja aktualne Vlade, no zasad nije ispunjeno – vjerojatno ni neće biti, s obzirom na to da se radi o jednom od najizdašnijih izvora financiranja proračuna.
Prema novom planu, prihod od poreza na dodanu vrijednost iznosit će gotovo 65 milijardi kuna, što je u odnosu na rebalans iz svibnja više za oko 2 milijarde kuna, a kako se pojašnjava o obrazloženju Vlade, rezultat je to turističke sezone koja je bila bolja od očekivanja, kao i osobne potrošnje.
Od trošarina Vlada namjerava prikupiti oko 16,7 milijardi kuna. Usprkos tome što je Vlada u dva navrata – u ožujku i lipnju, smanjivala trošarine na motorna goriva, ukupni prihodi od trošarina nisu značajnije smanjeni. Projicirani iznos manji je za svega 28 milijuna kuna u odnosu na očekivanja iz svibnja ove godine.
Iz EU fondova 5,3 milijardi manje
Posebno zanimljivo, i pomalo zabrinjavajuće jest smanjenje priljeva novca koji se očekuje iz Europske unije. Na stavci “pomoći” koja se uglavnom odnosi na EU sredstva, došlo je do smanjenja od čak 5,3 milijarde kuna, tako da se sada očekuje iznos od 28,2 milijarde. U Vladinom dokumentu nema nekakvog detaljnijeg obrazloženja zašto je došlo do takvog pada, odnosno što se dogodilo u odnosu na svibanj da će Hrvatska dobiti toliko manju svotu europskog novca.
U obrazloženju rebalansa proračuna piše tek da “značajan učinak na prihode proračuna ima i povlačenje sredstva iz EU fondova”, što svi znamo, i da je “u fiskalne projekcije uključeno i korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti u svrhu sanacije šteta od potresa te iz Mehanizma za oporavak i otpornost, koja će se usmjeriti za jačanje oporavka i otpornosti gospodarstva kroz razvojne, strateške i reformske projekte.”