Neslavno propao Vladin pokušaj spašavanja tržišta rada. Radnici stariji od 65 zanimljivi su samo javnoj upravi
Zakonske izmjene samo su omogućile državi da zadrži starije službenike na poslovima koji mlade ne zanimaju
Još od sredine prvog mandata, Vlada Andreja Plenkovića traži rješenje za ostanak radnika u svijetu rada nakon navršene 65. godine života. Ponekad kao motiv ističu visoke troškove isplate mirovina i održivost mirovinskog sustava, a ponekad i nedostatak radne snage.
Prvi sustavni pokušaj podizanja životne dobi za umirovljenje na 67 godina građani su srušili stotinama tisuća potpisa na sindikalnoj peticiji prije četiri godine. Nakon toga poraza, Vlada je umjesto silom išla milom, pa je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti obećala da će zakonskim izmjenama poticati što dulji ostanak na tržištu rada. I to mimo mogućnosti da oni koji su već u mirovini rade do polovice radnog vremena bez gubitka mirovina. No, čini se da to i nije dalo neke osobite rezultate, barem u ovoj godini.
Poslodavci ne žele radnike starije od 65
Radnik i poslodavac i dosad su mogli dogovoriti produžetak ugovora o radu i nakon 65. godine, ali rijetko se to događalo. Od ove su godine u primjeni pravila koja bi trebala namamiti poslodavce da radnike ne šalju u mirovinu čim steknu uvjete.
Tako je zakon propisao da poslodavac nije dužan isplatiti otpremninu radniku koji je navršio 65 godina starosti, a promijenjena su i pravila u zdravstvenom osiguranju, pa tako radnici do 70. godine imaju pravo na naknadu za bolovanje na teret sustava zdravstva. Ranije je to bilo do 65. godine, a poslodavci su često isticali da zaziru od toga da na poslu zadrže starije radnike jer oni češće imaju zdravstvenih tegoba, što donosi i veći trošak naknada za bolovanje.
Starije najradije zapošljava država
No, to što je država preuzela spomenute troškove na teret proračuna nije značajno povećalo broj zaposlenih iznad 65. godine života, osim u sektorima gdje je država jedini ili najveći poslodavac. Ne treba to čuditi s obzirom na to da najveća potražnja za radnicima vlada u sektorima poput turizma i graditeljstva, gdje se poslodavci radije odlučuju za mlađe i uglavnom strane radnike.
Da Vladine zakonske izmjene nisu povećale broj zaposlenih starijih od 65 godina pokazuju i novi podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prema kojima je u Hrvatskoj 30.101 osiguranik koji ima 65 i više godina. No, u tu brojku ulaze i, potvrdili su nam to i iz HZMO-a, umirovljenici koji rade do polovice radnog vremena, jer se i na njihov rad plaćaju doprinosi.
Naravno, nisu svi umirovljenici koji rade stariji od 65 godina, pa se ne može reći da većinu zaposlenih nakon 65. godine čine baš oni, ali i usporedba s prošlom godinom pokazuje da do nekog povećanja, osim u javnom sektoru, nije došlo.
Popularan je rad na polovicu radnog vremena
Lani je u isto vrijeme HZMO bilježio 25.104 osiguranika starih 65 godina i više, a na polovicu radnog vremena radilo je 22.928 umirovljenika. Dakle, Vladine nove mjere nisu potaknule poslodavce da s radnicima dogovore ostanak u svijetu rada nakon što su stekli uvjete za mirovinu.
Pregled po djelatnostima jasno pokazuje da je država poslodavac koji najviše zapošljava radnike starije od 65 godina, zbog čega je i mijenjala propise prema kojima se po sili zakona išlo u mirovinu s navršenih 65 godina života. Država je na to bila prisiljena jer, zbog niskih plaća, nije bilo interesa za posao u državnoj upravi, pa su često natječaji za zapošljavanje propadali.
U javnoj upravi, podaci su to HZMO-a, radi 1.956 ljudi koji su stari 65 ili više godina. Na polovicu radnog vremena u tom sektoru radi tek sto umirovljenika, pa je jasno da je većina starijih od 65 godina u javnoj upravi ostala u “pravom” radnom odnosu. To je u odnosu na prošlu godinu povećanje za više od 500. Slično je stanje i u zdravstvenom sektoru, s tim da je u toj djelatnosti puno veći broj onih koji su nakon mirovine odlučili raditi do polovice radnog vremena.
Ostaju raditi umirovljenici koji su imali solidne plaće
Na takav trend ukazuju i brojke za graditeljstvo, gdje HZMO bilježi 2.930 osiguranika iznad 65 godina. Među njima je vjerojatno velika većina od 2.901 umirovljenika koji u graditeljstvu rade do polovice radnog vremena, i uglavnom je riječ o inženjerima ili tehničarima.
Da u mirovini rade oni koji su i prije toga imali bolje plaćene poslove pokazuje i objava HZMO-a o isplati energetskog dodatka za tu skupinu umirovljenika. Taj dodatak dobit će 5.389 umirovljenika koji rade, odnosno njih manje od 20 posto. Kako je granica za dobivanje dodatka mirovina manja od 700 eura, to znači da 80 posto umirovljenika koji rade ima 60 posto veću mirovinu od hrvatskog prosjeka.