Nijemci i Hrvati imaju nešto zajedničko. Službeno su najnezadovoljniji svojim životom u čitavoj Europskoj uniji
Hrvati u potrazi za boljim životom i blagostanjem najviše idu u Njemačku, a tamo vlada Weltschmertz kao i kod nas
Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju intenzivirala se migracija stanovništva, pa se u tom periodu iz Hrvatske iselilo 349.976 tisuća ljudi, iz inozemstva se u Hrvatsku doselilo 215.587 osoba. Tako kažu službene brojke Državnog zavoda za statistiku, a neslužbene procjene govore da je migracija, pogotovo kad je iseljavanje u pitanju, bila još življa.
Dvojbi nema oko toga da je najviše hrvatskih državljana bolji život potražilo u Njemačkoj.
Nijemci nezadovoljniji od Hrvata
Nijemci pak svoju kvalitetu života i blagostanja ocjenjuju lošije od Hrvata koji su ostali u Hrvatskoj. Stanovnici Njemačke tim životom, kojem građani Hrvatske teže, i nisu pretjerano zadovoljni.
Na osnovu podataka o BDP-u, dohotku, ali prvenstveno na osobnom doživljaju stanovnika svake pojedine članice, Eurostat je sastavio listu po kojoj su životom u svojoj državi najmanje zadovoljni Bugari, a odmah ih slijede Nijemci.
Mrvicu bolje svoj su život ocijenili Grci, Hrvati i Latvijci.
Hrvati ipak na začelju Unije
U svim tim državama razina zadovoljstva životom je ispod EU prosjeka. Eurostat je zadovoljstvo života mjerio na ljestvici od nula do deset i EU prosjek je 7,1. Ispod tog prosjeka najlošije je kod svog stanovništva prošla Bugarska s ocjenom 5,6. Strogi Nijemci su, pak, svoje zadovoljstvo životom ocijenili sa 6,5, a na začelju su i Grci sa 6,7, te Hrvati i Latvijci sa 6,8.
Ocjena je najviša u Austriji i to 7,9 te u Finskoj, Poljskoj i Rumunjskoj, svaka po 7,7.
I dno i vrh ljestvice pokazuju da visina BDP-a i plaća građanima nije bila jedino mjerilo, te da gotovo iste situacije, kad se prepuste dojmu ljudi, mogu dati potpuno različite rezultate. Tako su ekonomske i društvene prilike u Austriji puno sličnije onima u Njemačkoj nego u Rumunjskoj, a Austrija se nalazi s Rumunjskom na vrhu ljestvice, dok je Njemačka na dnu s Bugarskom, koja je po svim pokazateljima puno bliža Rumunjskoj. To najbolje pokazuje koliko velika može biti razlika između ekonomskih indikatora i osobnog osjećaja blagostanja.
Mladi zadovoljniji od starijih
Kvalitetom života, više od EU prosjeka zadovoljni su u Belgiji, Danskoj, Nizozemskoj, Irskoj, ali i susjednoj Sloveniji.
Uz to, mladi ljudi od 16 do 29 godina pokazuju više razinu zadovoljstva od starijih ljudi. Najveća je razlika u Hrvatskoj. Dok su mladi građani Hrvatske zadovoljniji svojim životom više od prosječnih mladih Europljana i kvalitetu svog života ocjenjuju sa 7,5, stariji stanovnici Hrvatske daju joj ocjenu 6,1. Lošije svoj život vide samo Bugari stariji od 65 godina.
Suprotno od većine članica, u Danskoj, Švedskoj, Irskoj i Nizozemskoj osobe starije od 65 godina zadovoljnije su kvalitetom života u svojim državama od sugrađana koji imaju od 16 do 29 godina. Nijemci su, pak, neovisno o životnoj dobi jednako (ne)zadovoljni svojim životom.