EU anketa možda najjasnije ocrtava što građani misle o demokraciji u Hrvatskoj; gori rezultat od nas ima samo Grčka
Tek trećina ispitanika u Hrvatskoj, Grčkoj i Rumunjskoj zadovoljna je kako demokratskim procesima u svojim zemljama
Kad je nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen objavila da će Dubravka Šuica u njezinom timu biti zadužena za demokraciju i demografiju, premijer Andrej Plenković nije skrivao zadovoljstvo što se Hrvatska na dvije europske adrese bavi temom demokracije.
„To pokazuje da je Hrvatska u jednoj godini na dva ključna mjesta u europskim organizacijama poslala svoje dužnosnice, svoje političarke, kako bi na europskoj razini jačale temu demokracije, temu sudjelovanja građana, ne samo naše zemlje, nego svih drugih europskih zemalja, u demokratskih procesima (…)”, izjavio je sredinom rujna Plenković. Premijer se time referirao na Dubravku Šuicu i Mariju Pejčinović Burić koja je tih dana preuzimala dužnost glavne tajnice Vijeća Europe.
Hrvatska na začelju ljestvice
Mjesec dana kasnije, tijekom listopada, za potrebe Europskog parlamenta napravljena je anketa koja sugerira da bi Hrvatskoj dobro došlo da ima političare koji temu demokracije jačaju i kod kuće. Europski parlament danas je objavio rezultate istraživanja koji pokazuju da su hrvatski građani, uz grčke, najmanje zadovoljni time kako u Hrvatskoj funkcionira demokracija.
Tek trećina ispitanika u Hrvatskoj, Grčkoj i Rumunjskoj ustvrdila je da su zadovoljni načinom na koji u njihovim zemljama funkcionira demokracija. Na samom začelju ljestvice je Grčka sa 32 posto zadovoljnih, slijedi Hrvatska sa 33 posto i Rumunjska s jednim postotnim bodom više.
Zadovoljniji demokracijom u EU
Na vrhu ljestvice su stanovnici Danske, Luksemburga i Nizozemske. U Danskoj je, primjerice, 93 posto onih koji tvrde da su zadovoljni demokracijom u svojoj zemlji. U cijeloj Europskoj uniji zadovoljnih je 56 posto, što znači da Hrvatska osjetno zaostaje za tim prosjekom.
Hrvatskim građanima se, očito, više sviđa kako funkcionira demokracija u Europskoj uniji općenito. Tanka natpolovična većina (51 posto) anketiranih zaključilo je da su zadovoljni načinom funkcioniranja demokracije u EU, što je otprilike na razini europskog prosjeka. Grci, recimo, nisu zadovoljni ni europskom demokracijom, dok Danci pokazuju veće zadovoljstvo demokratskim procesima u vlastitoj zemlji, nego u EU općenito.
Brinu nas klimatske promjene
Budući da se radi o anketi napravljenoj za Europski parlament, ispitivalo se i što ljudi misle o toj instituciji – čime bi se zastupnici trebali baviti i treba li parlament imati veću ili manju ulogu. Većina hrvatskih građana, prema tim rezultatima, htjela bi EU parlamentu dati važniju ulogu, a misle da bi se zastupnici u Strasbourgu trebali najviše baviti suzbijanjem siromaštva, nezaposlenosti i stvaranjem uvjeta za gospodarski rast.
Novi saziv parlamenta i nova Europska komisija namjeravaju naglasak u ovom mandatu staviti na tzv. zelene politike. Za hrvatske građane, pokazao je Eurobarometar, najveći ekološki problem su klimatske promjene, onečišćenje zraka i porast količine otpada, a najmanje ih brinu ekološke štete uzrokovane turizmom i zagađenje bukom.