Nikica Valentić za Telegram: 'Nova Vlada trebala bi proračun smanjiti za dvadeset milijardi ili odmah odstupiti'

VALENTIĆ: Da, mislim da je Oreškovićevo imenovanje mandatarom legitimno. Mislim da ga treba podržati i da on može postići dobar rezultat.

TELEGRAM: Zašto smatrate da u zemlji u kojoj je predsjednik vlade nositelj najveće političke moći, premijer može postati netko tko uopće nije sudjelovao u izbornom procesu?

VALENTIĆ: Građani su glasovali za saborske zastupnike, a oni imaju pravo izabrati za premijera onoga koga smatraju potrebnim. Tu se radi o prenesenom legitimitetu. Legalitet, složit ćete se, nije sporan, a legitimitet je prenesen, jer u hrvatskom političkom sustavu političke stranke biraju predsjednika vlade.

TELEGRAM:Međutim, političke su stranke u izbornu kampanju ušle s vrlo jasnim porukama: SDP je istaknuo Zorana Milanovića kao kandidata za premijera, dok je HDZ nominirao Tomislava Karamarka. Nitko nije spominjao Tihomira Oreškovića, niti su birači sve do prošlog utorka znali bilo što o mogućnosti da taj čovjek postane predsjednik vlade. Birači su, znači, očigledno prevareni.

VALANTIĆ: Gledajte, tu doista nema ništa protuzakonito.

TELEGRAM: Ne govorim o kršenju zakona nego o činjenici da zakonodavac očigledno nije predvidio situaciju kakvu smo imali poslije izbora. Dosad se podrazumijevalo da kandidat za premijera sudjeluje u izbornom procesu i da predstavlja određenu političku stranku.

VALENTIĆ: Osim što Oreškovićev izbor nije protuzakonit, po meni ta odluka nije ni politički nemoralna. Činjenica jest da je naš politički sustav nedorečen, što je i predsjednicu dovelo u nelagodnu poziciju. Zapravo, u Ustavu nedostaje jedna rečenica: ona koja bi kazala da se mandat dodjeljuje relativnom pobjedniku izbora. Da je ta rečenica postojala, do svega ovoga ne bi došlo. Meni su jasni prigovori javnosti oko Oreškovićeva legitimiteta. I uistinu ne bih želio podilaziti ni HDZ-u niti Mostu. Ali, došlo je do takvih političkih okolnosti u kojima se dodjeljivanje mandata čovjeku koji nije sudjelovao u izbornom procesu nametnulo kao jedino pragmatično, ali, ponavljam, i zakonito rješenje izlaska iz političke krize u kojoj se država našla.

TELEGRAM: Ali, radi se o odluci koja se izravno suprotstavlja volji birača. A poštovanje volje birača temeljni je uvjet za demokraciju. Većina birača glasovala je ili za Karamarka ili za Milanovića, a dobili su Oreškovića.

VALENTIĆ: Ponavljam, odluka nije nezakonita, a možemo raspravljati o tome je li rubno legitimna.

TELEGRAM: Je li predsjednica, prema vašem mišljenju, trebala dati mandat relativnom pobjedniku izbora?

VALENTIĆ: Ne, ona to nije mogla, jer bi prekršila Ustav. Mislim, međutim, da taj dio Ustava treba mijenjati. Vjerojatno će jedna od sljedećih ustavnih promjena ići baš u tom smjeru, kako bi se izbjegle eventualno nove postizborne krize. Moguće je da je vodstvo HDZ-a, diskretno, prigovorilo predsjednici što nije mogla dodijeliti mandat Tomislavu Karamarku. Mislim, međutim, da se predsjednica ponijela odgovorno i politički oportuno, budući da nije bilo uvjeta da se Karamarku dodijeli mandat kao relativnom izbornom pobjedniku.

TELEGRAM: Međutim, i samo načelo relativnog pobjednika vrlo je upitno. Uzmimo za primjer Španjolsku, gdje je dosadašnji premijer Rajoy doista pobijedio s vidljivom prednošću pa svejedno ne može sastaviti vladu, jer nema parlamentarnu većinu.

VALENTIĆ: Okej, a što je onda, prema vama, rješenje za izlaz iz krize u koju je Hrvatska zapala?

TELEGRAM: Novi izbori koji bi pokazali što birači zaista žele pa bi se zatim vlast formirala na temelju volje birača.

VALENTIĆ: Ja razumijem, kao čovjek koji se više od dvadeset godina bavi i politikom, da se u demokraciji ne smiju suspendirati forma i procedura.

Međutim, ponovljeni izbori bili bi presedan. Ponovljeni bi izbori u ovom trenutku bili štetni za Hrvatsku. Gledajte, mi možda možemo reći da se sve ovo događalo na rubu zakona i na rubu legitimiteta, ali, sasvim sigurno, ne protiv zakona pa da bi se moralo ići na nove izbore. Pogotovo zato što Hrvatska nema vremena za nove izbore. Već se sada kasni u rješavanju najvećeg hrvatskog problema. Riječ je o stanju u javnim financijama. Glavna obveza nove hrvatske vlade jest saniranje javnih financija. Ta je obveza hitna. S obzirom na nužnost što hitnijeg saniranja javnih financija, mislim da se može postići konsenzus političara, pa i ustavnih stručnjaka, kako je sadašnje rješenje najkorisnije za našu zemlju. Ono je, jednostavno, oportuno i u skladu s realnim političkim okolnostima koje me donekle podsjećaju na one ratne, kada sam 1993. ja postao premijer.

TELEGRAM: Zašto vas sadašnje stanje podsjeća na ratno stanje?

VALENTIĆ: Zato što i sada Hrvatskoj prijeti stanoviti gubitak suvereniteta. Ako bankrotiramo, Bruxelles će nam, sasvim pojednostavljeno rečeno, uvesti prinudnu upravu. A stanje javnih financija zaista jest takvo da bismo 2017. godine mogli bankrotirati. Orešković, kao iskusni financijaš, može odigrati presudnu ulogu u rješavanju takvog stanja.

TELEGRAM: Ali, u hrvatskom političkom sustavu predsjednik vlade nije najviši financijski dužnosnik nego državnik koji definira sve glavne politike ove zemlje. A gospodin Orešković se nikada nije bavio politikom.

VALENTIĆ: Zato je od ključne važnosti da Tomislav Karamarko i Božo Petrov zauzmu mjesta potpredsjednika vlade. Nova će vlada moći funkcionirati samo u triju Orešković-Karamarko-Petrov, gdje će premijer biti prvi među jednakima, s posebnom odgovornošću za ozdravljenje javnih financija.

TELEGRAM: Mislite li da Oreškovićeva vlada može biti stabilna, s obzirom na prilično tanku parlamentarnu većinu, kao i na činjenicu da se Most tijekom pregovora bezbroj puta predomišljao kome će dati potporu?

VALENTIĆ: Most se predomišljao zbog stalnih promjena političkih okolnosti. Međutim, sada kada je formirana parlamentarna većina, kada je konstituiran Sabor i kada se zna mandatar, vjerujem da će Most pokazati dovoljno političke mudrosti, iskustva i širine da čvrsto podrži vladu. Kada je, pak, riječ o HDZ-u, nema nikakve sumnje da je HDZ stožerna, povijesno najvažnija hrvatska politička stranka, koja se sada prilagođava drukčijim političkim uvjetima i kojoj je stabilnost ove vlade glavni prioritet.

TELEGRAM: Mislite li da je Tomislav Karamarko trebao otići s mjesta predsjednika stranke, budući da nije uspio postati premijer niti je za HDZ uspio izboriti mjesto predsjednika vlade.

VALENTIĆ: Ne, naprotiv, Tomislav Karamarko jamac je stabilnosti nove vlade. On ne treba otići s pozicije predsjednika HDZ-a. Mislim da je Karamarko naposljetku postupio vrlo razumno kada je odustao od mjesta premijera.

TELEGRAM: Kako biste prokomentirali konačni obrat u Mostovim stavovima: u subotu, nedjelju i ponedjeljak ujutro bili su u koaliciji sa SDP-om, da bi u ponedjeljak poslijepodne dogovorili koaliciju s HDZ-om?

VALENTIĆ: Ja doista ne znam što se dogodilo. Nisam u poziciji da raspolažem insajderskim informacijama. Mislim da se radilo o čistom političkom pragmatizmu. U Mostu su, na kraju, očito shvatili da im je Hrvatska demokratska zajednica prihvatljiviji politički partner.

TELEGRAM: Vi u nizu javnih istupa promovirate tezu o velikoj koaliciji. Mislite li da koalicija HDZ-a i SDP-a , poslije svega, ima bilo kakvog smisla?

VALENTIĆ: Točno je da ja godinama promoviram tu koaliciju, ali uz jedan važan dodatak: ona će se realizirati kada obje stranke budu imale dovoljno dodirnih točaka. Pregovori o sastavljanju vlade pokazali su da je tih zajedničkih točaka na obje strane zasad premalo. Međutim, siguran sam da će i sljedeća vlada za četiri godine biti u određenoj formi koalicijska, a mogao bih se kladiti, u što god želite, da će ona vlada koja će se sastavljati za osam godina, biti vlada velike koalicije, dakle vlada SDP-a i HDZ-a. Razvoj političkih okolnosti vodit će nas u tom smjeru.

TELEGRAM: Vratimo se Oreškoviću. Kako bi novi premijer trebao riješiti loše stanje državnih financija?

VALENTIĆ: Državne su financije, ponavljam, njegov glavni zadatak i mislim da ga on može riješiti. Najvažnije je fiskalno stabilizirati zemlju: dakle, smanjiti troškove i povećati prihode državnog proračuna. Koliko mi je poznato, proračun za 2016. godinu trebao bi iznositi oko 140 milijardi kuna, što je za Hrvatsku potpuno nepodnošljivo. Taj se proračun mora smanjiti na nekih 120 milijardi kuna. Orešković i njegova vlada morali bi, znači, već u prvoj godini mandata uštedjeti oko dvadesetak milijardi kuna.

TELEGRAM: Kako uštedjeti dvadeset milijardi kuna?

VALENTIĆ: Kod nas se uglavnom govori o rezanju prava zaposlenih. Međutim, mnogo se može postići i rezanjem troškova. Ako, recimo, kažemo da ćemo cijenu javne uprave smanjiti za deset posto, to automatski ne znači da će se plaće rezati za deset posto, jer postoje i druge opcije za rušenje troškova. Nadalje, neosporno je da dio ljudi iz javnog sektora treba otići u mirovinu. Posebno je važno da se odmah izradi trogodišnji plan proračuna kako bi se tih deset posto ili koliko se već bude moralo rezati, kompenziralo u trogodišnjem razdoblju. Osim toga, trogodišnji nam proračun treba da bismo imali jasnu sliku sređivanja stanja u državnim financijama. Jasno je, primjerice, da se ne smiju dirati mirovine, jer su ionako premale. Međutim, nužna nam je hitna reforma mirovinskog sustava, kao i detaljna analiza zdravstvenog sustava koja će stvoriti pretpostavke za što bržu promjenu tog sustava kako bi se smanjili troškovi i povećala efikasnost.

Potrebno je zatim, ali vrlo oprezno, bez naglih poteza, krenuti u reformu lokalne uprave. Valja formirati stručnu grupu koja će predložiti rješenja za promjene u lokalnoj upravi. Naposljetku, moralo bi doći do što brže fleksibilizacije radnih odnosa i svega što takva fleksibilizacija donosi. Evo, to je popis onih najvažnijih poteza za koje mislim da bi ih nova vlada trebala povući. Znam da su oni vrlo bolni i da će se morati zarezati na mnogo mjesta, ali apsolutno je presudno smanjiti proračun sa 140 na 120 milijardi kuna. I zato je važno što je financijaš predsjednik vlade. Želio bih naglasiti da sve ovo govorim isključivo u svoje osobno ime. To su, jednostavno, moji stavovi i moja analiza stanja.

TELEGRAM: Mislite li da će nova vlada uspjeti smanjiti proračun za tih dvadeset milijardi?

VALENTIĆ: Mislim da Orešković to može napraviti. Osim reformi i rezova postoji i niz financijskih operacija kojima se proračun može smanjiti. Recimo, kako bi se smanjila zaduženost, nepovoljni krediti mogu se zamijeniti povoljnijima, s nižom kamatom. Može se, zatim, ući u procese monetizacije, u procese prodaje državnih poduzeća, pa treba računati na utjecaj inflacije. Mala inflacija može pomoći smanjenju dužničkog opterećenja. Sveukupno, postoji desetak stavki na temelju kojih se može smanjiti sadašnje opterećenje proračuna.

TELEGRAM: Je Ii među tim stavkama i devalvacija koju je Most najavljivao tijekom kampanje?

VALENTIĆ: Ne, devalvacija ne dolazi u obzir, iz posve očiglednih razloga. Koliko vidim, Most je odustao od te ideje. Devalvacija bi samo dodatno destabilizirala Hrvatsku. Ono što je bitno jest da se Hrvatska počne razduživati što prije, jer 2017. godine možemo očekivati rast kamata na svjetskim tržištima, pod utjecajem nedavne američke odluke da se podignu kamate. A svaki rast kamata za Hrvatsku je ekscentrično opasan. Ne budemo li kadri vraćati dugove i smanjiti proračunski deficit, mogao bi nam se dogoditi gori scenarij od grčkog.

TELEGRAM: Mislite li da će Tihomir Orešković dobiti potporu za smanjivanje proračuna? HDZ je u ovom stoljeću, i u vrijeme Sanaderove vlade i u vrijeme vlade Jadranke Kosor, uglavnom proširivao prava iz proračuna. Smatrate li da je HDZ sada spreman na rezove?

VALENTIĆ: HDZ nema izbora, kao ni novi premijer. Gledajte, ova vlada može biti najbolja u hrvatskoj povijesti ili najgora u hrvatskoj povijesti. Ulog je ogroman. Ne bude li čvrste političke potpore za hitne rezove, Orešković bi jednostavno morao dati ostavku. No, ja vjerujem da će i HDZ i Most vrlo čvrsto podržati sve najvažnije vladine poteze usmjerene prema smanjivanju državnog proračuna i prema dužničkom rasterećenju. Iznimno je , međutim, važno da vlada dobije i što širu javnu potporu u provedbi restriktivnih mjera. Bez javne potpore, politička će se potpora početi topiti. Osobno sam unatoč svemu optimistično raspoložen. Vjerujem da je Oreškovićeva vlada sposobna svladati ovaj golemi zadatak spašavanja javnih financija.

---

Intervju je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 31. prosinca 2015.