Nizozemska upozorila međunarodnu zajednicu da bi Aleppo uskoro mogao postati nova Srebrenica
Apel je uputio nizozemski ministar vanjskih poslova
Postoji ozbiljna opasnost da se grad Aleppo pretvori u sinonim sramotnog neuspjeha međunarodne zajednice, baš kao što je to bio u slučaj sa Srebrenicom ili Ruandom, piše ugledni nizozemski Volkskrant. “Veća katastrofa može se izbjeći samo uz jači pritisak međunarodne zajednice”, poručuje nizozemski ministar vanjskih poslova Bert Koenders.
Prema izvješćima Ujedinjenih naroda u opkoljenom Aleppu trenutačno je zarobljeno oko 300 tisuća ljudi. Sirijski mediji javljaju kako je preko vikenda, humanitarnim koridorom koji su otvorile Rusija i Sirija, grad napustilo oko 200 tisuća ljudi – poglavito staraca. A javljaju i kako su pobunjenici, nakon što im je Assad zagarantirao sigurnost, položili oružje da bi se mogli pridružiti civilima u napuštanju opkoljenog grada.
Sirijska opozicija tvrdi suprotno
Sirijska opozicija opovrgava te navode. Stanovnici Aleppa, prema njihovim navodima, ne žele napustiti taj grad jer se boje da će završiti u rukama službenih sirijskih vlasti koje su još tijekom vikenda intenzivno napadale dijelove grada koji su bili pod kontrolom pobunjenika. Pobunjenici su, navodno, na to reagirali ofenzivom kako bi probili opsadu.
Kako bi se izbjegla humanitarna tragedija, međunarodna bi se zajednica trebala jače zalagati za to da sirijski predsjednik Assad prekine opsadu Aleppa, tvrdi nizozemski ministar vanjskih poslova. “Sudbinu tih 300 ljudi zatočenih u Aleppu ne smijemo prepustiti Assadovom režimu. To bi bilo nasljedstvo koje si ne smijemo dopustiti”, poručuje Koenders.
Situacija usporediva s Ruandom i Srebrenicom
Koenders je, inače, situaciju u Aleppu usporedio s onom u Ruandi gdje je 1994. godine u genocidu poginulo između 500 tisuća i milijun ljudi. Aleppo je usporedio i sa Srebrenicom u kojoj je samo godinu kasnije ubijeno osam tisuća muslimana. Kasnije se pokazalo da su za horor u Srebrenici krivi i Niozemci, što je presudom 2014. potvrdio i Haaški sud. Poručuje kako su se obje tragedije dogodile zbog toga što međunarodna zajednica nije intervenirala.
Nizozemski ministar uvjeren je da će vršenje pritiska na Assada i njegove pobornike polučiti željenim rezultatom. “Prošle veljače su neke važne zemlje dogovorom na takav način u Münchenu Siriju prisilile na održavanje primirja, barem privremeno”, tvrdi Koenders. Kaže da su zahvaljujući tom sporazumi milijuni Sirijaca dobili pristup hitnoj pomoći. Nizozemska je, inače, članica organizacije International Syria Support Group kojoj pripadaju i SAD, Rusija, Iran i UN.
Vršenje pritiska je besmisleno zbog Rusije
No, postoje stručnjaci koji se ne slažu s nizozemskim ministrom vanjskih poslova. Tvrde kako je njegov zahtjev besmislen jer se Assad Aleppa želi dočepati pod svaku zbog njegove strateške važnosti. “Nakon što osvoji Aleppo u svojim će rukama ponovno držati veći dio Sirije. Samim time slomit će i veći dio otpora”, kaže stručnjak za sigurnost Dick Zandee.
Osim toga, Assad politički i vojno ovisi o Rusiji, a Moskvi ne pada na pamet vršiti pritisak na Siriju. Štoviše, Putinova vojska pomaže Assadu pri gušenju ustanka. Upravo zahvaljujući vojnim intervencijama Rusa Assad je uspio prošle godine učvrstiti svoju poziciju.
U tom ratu poginule su stotine tisuća ljudi
“Koendersov poziv je potez očajnika koji se vodi za idejom da se nešto mora poduzeti u ovom napaćenom svijetu”, tvrdi Zandee. “No, njegov apel na međunarodnu zajednicu ostat će neefektivan sve dok Assad uživa potporu Rusije.”
U građanskom ratu u Siriji, koji tom zemljom bukti proteklih pet godina, poginulo je, inače, barem četvrt milijuna ljudi, a izvazvao je i neviđenu izbjegličku krizu s kojom se Europa svakodnevno bori.