Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Njemačka ipak nije potonula u recesiju, što je umirujuće i za nas. No, je li se stvarno izvukla?

Što se događa s najvećim gospodarstvom Europe?

ZADNJA IZMJENA: stu 15, 2019

Unatoč tmurnijim prognozama, njemačko gospodarstvo uspjelo je u trećem kvartalu ove godine izbjeći tehničku recesiju. Od srpnja do rujna njemački BDP rastao je minimalnih 0,1 posto, no to je ipak bitna vijest jer je Njemačka najjače gospodarstvo na kontinentu i najvažniji trgovinski partner Hrvatske.

Analitičari su još od ljeta upozoravali da njemačka ekonomija ne pokazuje baš znakove oporavka i da ide prema recesiji. Smatrali su da će Njemačka i u trećem kvartalu ove godine zabilježiti blagi pad BDP-a, čime bi ušla u tehničku recesiju. To je termin kojim se označava pad BDP-a u dva uzastopna kvartala, a njemački BDP je u drugom tromjesečju ove godine pao za 0,2 posto.

Brojke su još uvijek preslabe

Gospodarski rast, makar iznimno skroman, potaknula je uglavnom potrošnja kućanstava – Nijemci su, prema izvješću tamošnjeg statističkog ureda, u trećem kvartalu trošili više nego u tri prethodna mjeseca – i povećana potrošnja države. Statistički ured napominje da je rastao i izvoz, dok je uvoz ostao otprilike na istoj razini. U isto vrijeme, zaposlenost je visoka, radi 45,4 milijuna ljudi, što je 0,8 posto više u odnosu na godinu ranije.

Današnje vijesti iz Njemačke pomalo su iznenađujuće jer su prognoze uglavnom ukazivale na to da će njemačko gospodarstvo potonuti u tehničku recesiju, što bi – s obzirom da se radi o državi koja se smatra ekonomskim motorom Europe – imalo značajan psihološki učinak. No, jasno je da njemačka ekonomija nije izašla iz teškoća. „Nemamo tehničku recesiju, ali su brojke o rastu još uvijek preslabe”, prenose mediji izjavu njemačkog ministra gospodarstva Petera Altmaiera. Ministar ističe da je krenuo pozitivan trend, ali vrlo sporo.

Rasli su manje od Francuske

Posljednjih godina njemačko gospodarstvo raslo je po godišnjim stopama od oko dva ili više posto. No, već više od godinu dana suočeno je s globalnim problemima koji značajno utječu na izvozno orijentiranu ekonomiju, osobito na jaku njemačku automobilsku industriju. Prije svega, riječ je o napetostima u trgovinskim odnosima globalnih sila, poput SAD-a i Kine, te o neizvjesnosti oko Brexita. Prema procjenama analitičara, izlazak Britanije iz EU-a bez sporazuma – što je opcija koja još uvijek nije nemoguća – smanjio bi njemački BDP za čak 0,3 posto.

Brojke pokazuju i da je njemački BDP u trećem kvartalu rastao sporije nego BDP cijele Europske unije i eurozone te ujedno manje od gospodarstava drugih velikih članica EU-a. Primjerice, Francuska je u trećem kvartalu zabilježila rast od 0,3 posto, zahvaljujući velikim dijelom povećanoj proračunskoj potrošnji. I vlada Angele Merkel već je dulje vrijeme pod pritiskom da počne više trošiti i pitanje je hoće li današnji podaci o BDP-u ublažiti te pritiske.

Ni nedavne ekonomske prognoze Europske komisije ne daju baš ružičastu sliku za njemačko gospodarstvo u nadolazećem razdoblju. Komisija je procijenila da će njemački BDP u ovoj godini rasti samo pola posto, a u sljedeće dvije godine po stopi od jedan posto. Prognoze za tržište rada ipak su optimističnije: Komisija ističe da je zaposlenost rekordna, a plaće se povećavaju.

Kako bi se moglo preliti na Hrvatsku

Stanje njemačke ekonomije bitno je i za Hrvatsku jer je Njemačka jedno od najvažnijih izvoznih tržišta za domaće tvrtke. U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ovog su ljeta komentirali da se za ovu godinu za Njemačku predviđa usporavanje rasta, „pod pretežnim utjecajem smanjivanja globalne robne razmjene i njemačkog izvoza, što bi po istom ključu trebalo utjecati na usporavanje dinamike rasta izvoza i BDP-a u Hrvatskoj”. Jasno je, dakle, da se problemi njemačke ekonomije dosta lako mogu preliti i na stanje domaćeg gospodarstva. I da u tom kontekstu minimalni rast od 0,1 posto nije razlog za euforiju.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), i u prvih osam mjeseci ove godine Njemačka je bila među prve dvije europske destinacije za hrvatsku robu i usluge (uz Italiju koja također bilježi minimalne stope rasta). Od siječnja do kolovoza ove godine vrijednost izvoza u Njemačku bila je 9,9 milijardi kuna, dok je istovremeno uvezeno roba u vrijednosti od 19,1 milijardu kuna. Prema tim još uvijek privremenim podacima DZS-a, u prvih osam mjeseci, vrijednost izvoza na njemačko tržište ipak je rasla, s lanjskih 9,3 milijarde na ovogodišnjih 9,9 milijardi kuna.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
190 članaka Više o autoru
OGLASI
učitavanje...
Više s weba