Njemačka krenula s mjerama štednje energije. U javnim ustanovama maksimalno grijanje 19 stupnjeva i nema tople vode

Iznimke su bolnice te zdravstvene i socijalne ustanove

View through the ornate columns of the entrance portal of the Martin-Gropius-Bau at the Berlin House of Deputies./View through the ornate columns of the entrance portal of the Martin-Gropius-Bau to the Berlin House of Representatives.
Berlin House of Representatives, berlin, berlin, germany - 01 Apr 2000,Image: 712534650, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no

U Njemačkoj su danas na snagu stupile mjere kojima je cilj sniziti potrošnju energije u javnim i privatnim objektima. U javnim prostorijama je od 1. rujna dozvoljeno grijanje na najviše 19 stupnjeva umjesto dosadašnjih 20. U prostorijama gdje se obavlja teški fizički rad dozvoljena temperatura smanjuje se na 12 stupnjeva.

Zabranjena je i upotreba bojlera za toplu vodu u javnim prostorima osim ako to iz higijenskih razloga nije nužno. Od toga su izuzete bolnice te zdravstvene i socijalne ustanove. Isto tako zabranjuje se i rasvjetljivanje javnih objekata ili spomenika iz estetskih razloga s izuzetkom kratkotrajnog rasvjetljivanja u slučaju javnih priredbi.

Izlozi i svijetleće reklame se moraju gasiti od 22 do 6 sati ujutro, s izuzetkom reklamnih panoa u pješačkim pothodnicima.

Najavili gradnju još jednog LNG terminala

U privatnim kućanstvima je od 1. rujna zabranjeno grijanje bazena, ako se za to koristi električna energija ili plin. U ugovorima za iznajmljene stanove na razdoblje od šest mjeseci ne vrijedi klauzula o minimalnoj zagrijanosti stana, koje je stanodavac dužan jamčiti.

Kako bi diverzificirala opskrbu plinom, njemačka vlada danas je najavila gradnju još jednog terminala za prekrcaj ukapljenog plina (LNG). To je peti po redu LNG terminal koji je vlada u Berlinu najavila izgraditi od početka ukrajinskog rata i smanjene isporuke ruskog zemnog plina.

Kancelar Olaf Scholz je rekao kako su spremnici plina 85 posto popunjeni i da je to “više od očekivanog”. Njemačka je od početka krize s isporukom plina iz Rusije sklopila nekoliko ugovora o pojačanom izvozu ukapljenog plina, između ostalog i s Katarom.