Notorni desničar postaje nova noćna mora za Bruxelles. Antiislamsku retoriku je možda odbacio, ali od Nexita odustati neće
Pobjednik nizozemskih izbora neće biti prijatelj Bruxellesu
Geert Wilders, pobjednik nizozemskih izbora, u svom je govoru spomenuo jednu stvar koja će jako mučiti Bruxelles – referendum o izlasku iz Europske unije. Sedam godina nakon što su Britanci glasali za Brexit, tzv. “Nexit” dio je programa lidera krajnje desnice u Nizozemskoj.
I dok je Wilders ublažio svoju antiislamsku retoriku posljednjih tjedana, isto nije učinio i s euroskepticizmom. Čak i ako Nizozemci ne odluče slijediti Britance s obzirom na to da ankete nisu na strani “Nexita”, svi pokazatelji upućuju na to da će vlada pod vodstvom Wildersa u Haagu i dalje biti noćna mora za Bruxelles.
Mjesto Wildersa za stolom na summitu EU-a, zajedno s drugim krajnje desničarskim i nacionalističkim čelnicima na položaju, transformiralo bi dinamiku. Brojne politike, od klimatskih mjera, preko reforme EU-a, do oružja za Ukrajinu, bit će predmet burnih rasprava.
Uvjerljiva pobjeda
Otkako su objavljene izlazne ankete, potencijalni partneri desnog centra ne isključuju formiranje koalicije s Wildersom, koji je izašao kao uvjerljivi pobjednik, piše Politico. Međutim, čini se da je Wilders ozbiljan u namjeri da sam preuzme vlast.
Otkako je Dilan Yeşilgöz, zamjena Marka Ruttea na čelu VVD-a, nagovijestila rano u kampanji da bi potencijalno mogla ući u koalicijske pregovore s Wildersom, čelnik krajnje desnice naporno je radio na tome kako bi ostavio dojam razumne osobe. Ublažio je neke od svojih najoštrijih stavova, posebice o islamu, rekavši da postoje veći prioriteti koje treba popraviti.
“Jako dobro razumijem da stranke ne žele biti u vladi sa strankom koja želi neustavne mjere. Nećemo govoriti o džamijama, Kuranima i islamskim školama”, rekao je Wilders jučer kako su pristizali rezultati.
Referendum o EU
Čak i ako je Wilders voljan odustati od svog zahtjeva za referendum o EU u zamjenu za vlast, njegova će pobjeda svejedno izazvati jezu u institucijama EU. S druge strane, ako se centrističke stranke udruže kako bi zadržale Wildersa podalje, mogli bi platiti cijenu u vidu gnjevnih nizozemskih birača. Također, predvodnik Brexita Nigel Farage je pokazao da ne morate biti na vlasti kako biste imali snažan utjecaj na referendum.
Migracije su bile dominantno pitanje na izborima u Nizozemskoj. Kako broj migranata nastavlja rasti, tako raste i podrška ekstremno desnim strankama u mnogim zemljama Europe.
Giorgia Meloni je prošle godine osvojila vlast u Italiji, a Marine Le Pen i njezina stranka ‘Nacionalno okupljanje’ su po anketama na drugom mjestu u Francuskoj. Također, njemački AfD je proteklih mjeseci skočio na drugo mjesto.
‘Tsunami azila’
U svom pobjedničkom govoru, Wilders je obećao da će se uhvatiti u koštac s onim što je nazvao “tsunamijem azila” koji je pogodio Nizozemsku. “Glavni razlozi zbog kojih su birači podržali Wildersa na ovim izborima je njegova antiimigracijska agenda, nakon čega slijede njegovi stavovi o krizi troškova života i njegova pozicija u zdravstvu”, rekla je Sarah de Lange, profesorica sa Sveučilišta u Amsterdamu.
Mainstream stranke su “legitimizirale Wildersa” time što su imigraciju učinile ključnim pitanjem, rekla je. Za ljevicu je svijetla točka u Nizozemskoj bila snažan dokaz dobro organiziranog saveza između laburista i Zelenih. Frans Timmermans, bivši potpredsjednik Europske komisije, ima veliku podršku. Međutim, ni to nije bilo dovoljno da se približi Wildersovim brojkama.
Sljedećeg lipnja 27 zemalja EU održavaju izbore za Europski parlament. Istog dana kada birači biraju svoje zastupnike u Europskom parlamentu, u Belgiji se održavaju opći izbori. Vođa krajnjih desničara i flamanski separatist Tom Van Grieken, koji također očekuje veliki uspjeh, čestitao je Wildersu: “Stranke poput naših su diljem Europe”, rekao je.