Nova generacija GMO-a posvađala Europu, odbijen je i kompromis. Otkrivamo kakvu je ulogu u tome imala hrvatska Vlada
Na sastanku prošlog tjedna kompromisni tekst koji je predložila Španjolska nije prošao. Protiv je bila i Hrvatska
Još uvijek ništa od kompromisa oko “novih GMO-a” u Europi: zemlje članice EU-a odbile su prošlog tjedna kompromisni tekst ove kontroverzne uredbe koju je u srpnju predložila Europska komisija s ciljem da se pojednostave i olabave pravila za biljke uzgojene novim genomskim tehnikama (NGT).
I prije nego je predstavljen, prijedlog je izazvao oštre reakcije – peticiju protiv deregulacije potpisalo je 420 tisuća Europljana – a oko nove uredbe nisu se uspjele usuglasiti niti države članice.
Hrvatska bila protiv
Početkom prošlog tjedna u Bruxellesu je održan redoviti sastanak ministara poljoprivrede na kojem je Španjolska, u svojstvu trenutne predsjedateljice Vijećem, pokušala usuglasiti zajedničko stajalište država članica oko ovog prijedloga. No, kompromisni tekst uredbe, koji je predložilo španjolsko predsjedništvo, nije prošao. Protiv je bila i Hrvatska, potvrđeno nam je iz Ministarstva poljoprivrede.
“Iako cijenimo napore španjolskog predsjedništva, predloženi tekst nije odgovorio na glavne zabrinutosti koje smo iskazali u dosadašnjim raspravama. To se posebno odnosi na činjenicu da nije omogućeno državama članicama da same odluče o eventualnom ograničenju ili zabrani uzgoja svih NGT biljaka, dakle obje kategorije”, kažu u resoru ministrice Marije Vučković.
Što je tražila Vlada?
Hrvatska se, kako smo ranije izvijestili, zalagala da države imaju opciju samostalno odlučivati o ograničenju ili zabrani uzgoja NGT bilja na svom teritoriju, da tako uzgojeno bilje bude adekvatno označeno, kao i da se definira pitanje odgovornosti i naknade štete u slučaju neželjenog širenja.
Također, Vlada je tražila prijelazno razdoblje od sedam godina tijekom kojeg bi države članice – dakle, i Hrvatska – mogle odlučiti hoće li i u kojem opsegu dozvoliti stavljanje na tržište sjemena i bilja nastalog novim genomskim tehnikama. Taj prijedlog nije prihvaćen, potvrđuju iz Ministarstva jedan od razloga zbog čega je Hrvatska prošlog tjedna bila protiv dogovora.
‘Zemlja bez GMO-a’
Nadalje, napominju da se dio predložene uredbe odnosi i na proizvode koji spadaju pod GMO zakonodavstvo, pa naglašavaju “da je Hrvatska je proglašena područjem slobodnom od GMO-a te će zadržati taj smjer i u budućnosti, o čemu postoji široki politički konsenzus”. O tome je bilo riječi i tijekom nedavne rasprave na saborskom Odboru za poljoprivredu: u mišljenju odbora istaknuto je da je RH “slobodna od genetski modificiranih organizama” i da “želimo da takva i ostane”.
U daljnjim raspravama na razini EU-a, Vlada će i dalje tražiti da se dodatno razjasne detalji oko podjele NGT bilja u dvije kategorije – pri čemu bi jedna bila vrlo labavo regulirana jer se smatra da su to biljke usporedive s onima koje nastaju prirodno ili konvencionalnim uzgojem – kao i da se jasnije definira označavanje NGT proizvoda i odgovornost u slučaju nenamjerne kontaminacije NGT biljkama.
Deal u kampanji?
Iako se nagađalo da će španjolsko predsjedništvo pokušati još jednom postići dogovor tijekom sastanaka ovoga tjedna, neslužbene informacije iz Ministarstva kažu da se to ipak ne bi trebalo dogoditi. Ovom kontroverznom temom na kraju bi se trebala baviti Belgija koja preuzima predsjedanje EU-om u prvoj polovici sljedeće godine.
S obzirom da je tih šest mjeseci, do lipnja 2024., predizborno razdoblje za cijelu Uniju, a pitanje deregulacije “novog GMO-a” izuzetno politički osjetljivo – primjerice, i Ministarstvo poljoprivrede govori o “uvažavanju stava javnosti” te “odgovornosti prema građanima” – neće biti preveliko iznenađenje ako dogovor o novim pravilima pričeka.