Nova generacija GMO-a izazvala nemir u Europi. Telegram doznaje: Vlada spremna na neuobičajeno oštar potez u Bruxellesu
Vlada ima detaljne primjedbe na prijedlog koji je već izazvao žestoke reakcije u Europi
Europska unija nastavlja pregovore o regulaciji “novih GMO-a”: za širu javnost kontroverzna tema našla se ovog ponedjeljka na dnevnom redu Vijeća za poljoprivredu gdje su resorni ministri izvješteni dokud se stiglo u pregovorima o prijedlogu uredbe kojom će se uvesti nova pravila za biljke uzgojene tzv. novim genomskim tehnikama (NGT).
Za sastanak u Bruxellesu, na kojem je sudjelovala i ministrica Marija Vučković, Vlada je pripremila poseban dokument s detaljnim primjedbama na prijedlog Europske komisije, službeno predstavljen početkom srpnja. I prije nego što je prijedlog izašao iz briselske radionice, u Europi je izazvao žustru reakciju udruga, malih poljoprivrednika i zelenih političkih opcija.
Primjedbe na prijedlog
Ništa neobično: predložena pravila za određene kategorije biljaka dobivenih novim tehnikama bitno su labavija u odnosu na postojeće propise koji reguliraju GMO, pa neke države članice, a među njima i Hrvatska, očito nisu zadovoljne. To svoje nezadovoljstvo i primjedbe na Komisijin prijedlog Vlada je još jednom precizirala u dokumentu pripremljenom za ovotjedni sastanak.
Iz Ministarstva poljoprivrede u ponedjeljak su priopćili da je Hrvatska “pripremila dokument u kojem traži prijelazno razdoblje od sedam godina u kojem bi države mogle same odlučiti hoće li i u kojem opsegu dopustiti stavljanje na tržište sjemena i bilja nastalog novim genomskim tehnikama”.
Moguće trajno izuzeće?
Komisija bi potom napravila procjenu učinka, a države članice bi se, predlažu iz Ministarstva, “mogle vratiti raspravi o zajedničkom pristupu zasnovanom na znanstvenim činjenicama, analizama i podacima”. No, iz samog dokumenta koji je dostavljen nacionalnim delegacijama drugih članica proizlazi da bi Hrvatska preferirala da je mogućnost za opt-out trajna.
To Vlada zastupa i u službenom stajalištu o čemu smo nedavno izvijestili: „RH smatra da prijedlogom uredbe državama članicama treba omogućiti samostalno odlučivanje u svezi ograničenja ili zabrane uzgoja NGT bilja na vlastitom teritoriju ili dijelu teritorija, s ciljem zaštite bioraznolikosti, okoliša i zdravlja ljudi i životinja na svojem teritoriju”.
Predložili alternativu
Taj je stav ponovljen i sada. Tek kao alternativnu opciju, Hrvatska bi mogla prihvatiti prijelazno razdoblje od sedam godina od trenutka kada će uredba stupiti na snagu, a onda i dodatnu analizu Komisije o učincima novih pravila. Osim toga, Vlada ponavlja zahtjev da svi proizvodi nastali novim genomskim tehnikama budu adekvatno označeni.
Komisijin prijedlog razlikuje dvije kategorije tako uzgojenog bilja, a za jednu kategoriju, u kojoj je bilje usporedivo s onim koje se pojavljuje prirodno ili konvencionalnim uzgojem, predviđena su labavija pravila – ne bi se primjenjivala obveza označavanja iz GMO regulative niti uobičajena procjena rizika.
Zabrana za ekološki uzgoj
Hrvatska je protiv: legitimno je pravo građana, određenih udruga, pojedinih poljoprivrednih proizvođača i njihovih organizacija, pišu u informativnoj bilješci pripremljenoj za Vijeće, da “ne kupuju i ne konzumiraju NGT proizvode”.
Zbog toga se traži adekvatno označavanje, bez obzira na kategoriju koju je predvidjela Komisija. Također, ponovljen je zahtjev da se osigura pravo na potpunu zabranu korištenja NGT biljaka u ekološkoj proizvodnji.
Pitanje naknade štete
“U zakonodavnom aktu mora biti adekvatno riješeno i pitanje ‘koegzistencije’, uključujući definiranje odgovornosti i kompenzacije u slučaju nastanka štete zbog nekontroliranog širenja NGT-a na konvencionalno ili organski uzgojeno bilje”, napominje Vlada. Dotaknuli su se i potencijalnog rizika od patentiranja takvog bilja ili sjemena, naglašavajući da je nužno izbjeći “privatizaciju genetskih resursa i stvaranje monopola”.
Koliko će Hrvatska biti uspješna u zagovaranju svoje pozicije, ovisit će i o savezništvima na razini EU-a. No, iz Vladinog dokumenta proizlazi da su – ako sporna pitanja u budućoj regulativi ne budu primjereno riješena – spremni čak i ne podržati finalnu verziju uredbe. Ako bi se to dogodilo, bio bi to doista rijedak slučaj.