Novi fijasko pravosuđa. Država mora platiti 441.500 čovjeku kojem se sudilo za zločin u Gruborima no nije proglašen krivim

Sudski troškovi premašili su 1,6 milijuna kuna, a sada stižu i odštete ljudima kojima se sudilo

26.02.2016., Zagreb - Bivsi pripadnici policijske antiteroristicke jedinice Lucko Frano Drljo i Bozo Krajina u ponovljenom sudjenju su zbog nedostatka dokaza nepravomocno oslobodjeni za zlocin u Gruborima 1995. Frano Drljo. 
Photo: Marko Lukunic/PIXSELL
FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

Hrvatsko pravosuđe nije dokazalo krivnju optuženih za ratne zločine u Gruborima, a troškovi tog procesa koje sada plaća država su golemi – već su prešli dva milijuna kuna.

Bivši specijalci kojima se sudilo zbog sumnje da su 25. kolovoza 1995., u akciji ‘Oluja obruč’, operaciji čišćenja terena uoči prolaska Vlaka slobode za Split u kojem je bio i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, ubili šest srpskih mještana starije dobi, oslobođeni su krivnje. Je li izvještaj s terena krivotvoren nikada nije dokazano. Ostala je samo činjenica da su na samom kraju Domovinskog rata u zoni odgovornosti najelitnije postrojbe hrvatske policije – Antiterorističke jedinice Lučko – ubijeni Jovo Grubor, Miloš Grubor, Marija Grubor, Milka Grubor, Đuro Karanović i Jovan Grubor.

Nitko nije proglašen krivim

U listopadu 2019. izrečena je pravomoćna oslobađajuća presuda Frani Drlji i Boži Krajini, koji su jedini ostali na optuženičkoj klupi, iako je prvotno bilo privedeno više njihovih suboraca, među njima i Željko Sačić, ratni zapovjednik specijalne policije.

Troškovi tog suđenja koje je završilo fijaskom optužbe pali su na teret državnog proračuna. Sa Županijskog suda u Zagrebu doznajemo da su troškovi na kraju dosegli nešto više od 1,6 milijuna kuna. Obrana Frane Drlje ispostavila je fakture teške oko 900 tisuća kuna, dok je obrana Bože Krajine stajala nešto više od 700 tisuća kuna.

Golema odšteta zbog pritvaranja

Sada državi stiže novi trošak. Nepravomoćnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu Drlji je prije nekoliko dana dosuđeno 441.500 kuna odštete za vrijeme koje je proveo u istražnom zatvoru. Ispostavilo se da je to bilo neosnovano, jer na kraju nije proglašen krivim. Iza rešetaka je proveo 883 dana.

Drlje je uhićen 16. prosinca 2009. godine. U policijskoj akciji kojom je rukovodio ondašnji zamjenik ravnatelja policije Milijan Brkić, a koordinirao ju tadašnji glavni državni odvjetnik Mladen Bajić privedeno je ukupno 17 nekadašnjih specijalaca. Brkić je, ispostavit će se kasnije, uoči policijske akcije zvao neke od specijalaca, svojih bivših ratnih kolega, i najavio im uhićenje. Sugerirao im je da kažu istinu o Gruborima.

No do te istine nikada se nije došlo. Specijalci su redom svjedočili o kiši koja je tijekom akcije jako padala i teškom terenu kojeg su pretraživali. Igor Beneta, koji je na početku također bilo optužen, te se nagađalo da će ispričati što se doista u Gruborima dogodilo, pronađen je obješen o stablo usred Like. Zaključeno je da se ubio.

Drljo: ‘Imali su zapovijed pucati’

“Uhitili su me ispred zgrade u kojoj stanujem. Okružili su me zapovjednik i ljudi iz postrojbe i uperili u mene duge cijevi. Rekli su mi da imaju zapovijed pucati u mene ako im samo okrenem leđa.

Osjećao sam nemoć, a brinuo sam i zbog članova svoje obitelji. Na teret mi je stavljen ratni zločin koji sam po sebi izaziva osudu. Supruga i djeca dva dana nisu smjeli izaći iz kuće. Djeca te dane nisu išla u školu. Cijela obitelj osjećale je sram i strah iako su znali da taj zločin nisam počinio. Morali su trpjeti ružnu reakciju okoline, neugodna pitanja koja su uslijedila. Mene je najviše boljelo što im nisam mogao pomoći.

Ne znam je li mi gore bilo to što su me lišili slobode i način na koji su to napravili, te što sam u zatvoru proveo 883 dana ili pak činjenica da mi je na teret stavljeno kazneno djelo ratnog zločina. Bio sam pripadnik specijalne policije i imao sam osjećaj da mi je cijeli život u sekundi nestao”, govorio je Drljo u svom iskazu.

Koliko će na kraju sve to koštati?

“Iako sam pravomoćno oslobođen i dalje osjećam stigmu u životnoj sredini. Još uvijek čujem komentare poput ‘Evo ratnog zločinca’. I na poslu me neki još uvijek gledaju ispod oka. Imam osjećaj da se toga nikada neću riješiti”, rekao je Drlje kojem je za svaki dan proveden u istražnom zatvoru kao pravičnu naknadu dosuđeno 500 kuna. Ukupni iznos dosegao je 441.500 kuna.

Odštetu za boravak u istražnom zatvoru već je ranije od države dobio i Željko Sačić. Dosuđeno mu je 75 tisuća kuna. Naknadu je dobio i Božo Krajina.

Grubor nema pravo na odštetu

Istovremeno Općinski građanski sud u Zagrebu, Mili Gruboru, čiji su otac Jovo Grubor i baka Marija Grubor ubijeni tog 25. kolovoza 1995. zajedno s ostalim sumještanima, nepravomoćnom je presudom odbio tužbu. Od Republike Hrvatske zbog smrti svojih bližnjih tražio je 295 tisuća kuna odštete.

Sud je svoju odluku utemeljio na izvještaju MORH-a prema kojem su pripadnici ATJ Lučko “tijekom izvršenja zadaće imali vatreni kontakt s neprijateljskim snagama pri ulasku u selo Grubori”. U istom dokumentu dalje je bilo navedeno da je “nakon borbenog djelovanja neprijateljska grupa neutralizirana pa je jedinica stigla do zadane točke bez daljnjeg vatrenog djelovanja”. Sud je iz toga zaključio kako tijekom akcije nije bilo ubijenih civila, što znači da tada nisu mogli stradati otac i baka Mile Grubora.