Obrat u Ukrajini, Putin naglo odlučio pokrenuti zračni ratni stroj. Na Zapadu uznemireni: 'Ostalo je još jako malo vremena'
Rusi su zračne udare izvodili samo na početku invazije, a onda su avione manje-više povukli. Sada ih vraćaju u akciju
Zapadne prijestolnice uvjerene su da je u pripremi mogući ruski zračni napad na Ukrajinu. Naime, obavještajne informacije pokazuju da se Moskva sprema pokrenuti sveobuhvatni napad borbenim avionima i helikopterima kako bi pojačala svoju posustalu kopnenu ofenzivu.
Financial Times piše, pozivajući se na zapadne dužnosnike, da je strah od ovakvog ruskog poteza naveo ukrajinske saveznike da na vrh liste svojih prioriteta stave rapidnu isporuku pošiljki protuzračne obrane i artiljerijske municije Kijevu. Te bi pošiljke Ukrajini omogućile adekvatan odgovor, makar za prvu ruku, na zaokret u ruskoj strategiji u trenutku kada rat očito ulazi u novu fazu.
Obavještajne informacije koje cirkuliraju među državama članicama NATO-a pokazuju da Rusija gomila letjelice na granici s Ukrajinom. Te podatke su FT-u potvrdila dva dužnosnika koja su brifirana u vezi s ovim događajima.
‘Imamo još samo malo vremena za pomoć’
Na sastancima koje je u utorak održao s predstavnicima država saveznica Ukrajine, američki ministar obrane Lloyd Austin je naglasio prijetnju koju predstavlja rusko ratno zrakoplovstvo.
“Prilično jasno je rekao da nam je ostalo još vrlo malo vremena da pomognemo Ukrajincima u njihovim pripremama za obranu od ruske ofenzive te da Kijev ima sasvim precizne potrebe”, rekao je jedan neimenovani visoki američki dužnosnik.
“Ruske kopnene snage su prilično iscrpljene i to je najsnažniji znak da će se sada okrenuti zračnoj borbi. Ako Ukrajinci žele preživjeti, treba im što više sustava protuzračne obrane i municije”, dodao je ovaj dužnosnik.
Više od 80 posto ruskih zračnih snaga je očuvano
Još od prvih tjedana rata koji je započeo Putinovom invazijom 24. veljače prošle godine Rusija je svoje ratno zrakoplovstvo štedjela. Oslanjali su se uglavnom na dalekometne projektile, artiljeriju i kopnenu vojsku.
Zapadni analitičari su nagađali da iza toga leži strah Moskve da bi im ukrajinska protuzračna obrana mogla nanijeti popriličan udarac kao i zbog gubitaka niza letjelica koje su pretrpjeli na početku rata. No, jedan diplomat iz NATO-a tvrdi da obavještajne procjene sugeriraju da je Rusija zapravo svoje zračne snage jako dobro očuvala.
“Više od 80 posto je očuvano i spremno za djelovanje. Vjerujemo da se pripremaju za veliku zračnu kampanju te da su dosadašnjim napadima projektilima nastojali onesposobiti ukrajinsku protuzračnu obranu”, dodao je diplomat.
Nato saveznici se okupili, donose odluke
Do ovog upozorenja dolazi u trenutku kada 50-ak država ukrajinskih saveznika ima sastanak u sjedištu NATO-a i pokušava dogovoriti nastavak slanja pomoći Kijevu. Očekuje se da će SAD objaviti novi paket svoje pomoći kasnije ovog tjedna kao i da će se on sastojati uglavnom od sustava za protuzračnu obranu i municije.
Ukrajinski dužnosnici, ali i oni iz NATO-a, posljednjih su dana upozoravali da nedostaje municije, a u zapadnim su prijestolnicama zabrinuti da bi intenziviranje pošiljki Kijevu moglo utjecati i na njihove obrambene zalihe. Tako su rasprave o municiji zapravo dobrim dijelom zasjenile pitanje mogućeg slanja borbenih aviona.
“Ukrajina nam govori da zapravo najviše uistinu treba municiju i dodatne kapacitete za protuzračnu obranu”, kazao je jedan zapadni dužnosnik.
Njemačka otvara proizvodnju u Rheinmetallu
Nemački ministar obrane Boris Pistorius je pak kazao da će proizvođač oružja Rheinmetall ponovno pokrenuti proizvodnju municije za sustave protuzračne obrane tipa Gepard, koji su se pokazali jako učinkovitima u Ukrajini, posebno u obaranju dronova i niskoletećih projektila.
No, municije i za Geparde ponestaje, a pokušaji Njemačke da nagovori Švicarsku i Brazil da Ukrajini pošalju svoje zalihe završili su neuspjehom. Pistorius je stoga rekao da je potrebno početi s proizvodnjom u Rheinmetallu. “Sretan sam jer možemo garantirati isporuku ovog važnog dijela protuzračne obrane”, kazao je ministar.
Zelenski rasplamsao debatu o F-16
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je prošlog tjedna rasplamsao debatu među saveznicima oko toga hoće li ili neće poslati borbene avione Ukrajini. No, jedan visoki američki dužnosnik je kazao da je to sada manje važno od municije koja joj je u ovom trenutku prijeko potrebna da se održi prednost.
“Moramo se fokusirati na sposobnost Ukrajine da obrani svoj zračni prostor, a to može napraviti artiljerijom za protuzračnu obranu, opremljenu prikladnom municijom. Borbeni avioni nisu i neće biti toliko učinkoviti protiv ruskih zračnih snaga kao što to može biti integrirani sustav obrane”, kazao je američki dužnosnik.
Bahmut bi ovaj tjedan mogao pasti
Iako se nikakve konkretne odluke na sastanku u utorak ne očekuju, pitanje borbenih aviona svejedno će se naći na dnevnom redu, tvrde dvije osobe dobro upućene u pripreme summita. Američki predsjednik Joe Biden rekao je da SAD nemaju namjeru slati Kijevu svoje avione F-16, ali američki dužnosnici u neformalnim razgovorima priznaju da će, kako rat bude odmicao, u nekom trenutku Ukrajincima vjerojatno isporučiti neku sofisticiraniju zračnu opremu ili makar dati dozvolu trećim državama da im predaju svoje avione F-16.
U ovom trenutku najžešće borbe se i dalje vode oko grada Bahmuta, za koji američki obavještajci smatraju da bi mogao ovoga tjedna pasti. Iako Bahmut nema nikakvu posebnu stratešku važnost, njegov pad će zasigurno predstavljati simbolički udarac za Kijev. U međuvremenu, Rusi su intenzivirali i napade u ostalim dijelovima Donbasa.