Ukrajina ima skrivenu prednost, od Zapada nisu dobili samo moderno oružje: 'Sad je jasno zašto Putin nije osvojio Kijev'

Rusi su 2014. lako zauzeli Krim, 2022. im je propao udar na Kijev. Foreign Affairs analizira pozadinu

FOTO: Profimedia/AFP

U posljednjih 14 mjeseci otkako je Rusija započela invaziju na Ukrajinu, brojni analitičari izražavali su sumnje u snažnu i ujedinjenu europsku pomoć Kijevu. Tijekom 2022. mnogi su primijetili kako je Njemačka otezala s vojnom pomoći te su joj trebali mjeseci da prelomi i donese odluku o slanju tenkova Leopard u Ukrajinu, piše u svojoj analizi Foreign Affairs.

Navode kako su drugi smatrali kako bi neke europske zemlje, suočene s visokim cijenama energenata i ekonomskom nestabilnošću, mogle smanjiti pomoć Ukrajincima i forsirati postizanje mira s Moskvom.

Čak i u ovom trenutku, unatoč stabilnom dovođenju vojne pomoći u Ukrajinu, neki analitičari sugeriraju da ruski predsjednik Vladimir Putin smatra kako se Europa koleba po pitanju Ukrajine i vjeruje da on može nadjačati zapadne partnere Kijeva.

Puno toga ovisi o obuci

No, ako se fokusiramo samo na vojnu i humanitarnu pomoć koju je Europa poslala Ukrajini, to ne može u potpunosti pokazati koliko je zapravo velika europska pomoć u obrani ukrajinskih granica.

Ipak, u pomoći Ukrajini prednjači SAD. Oni su donirali čak pola od 156 milijardi dolara ekonomske, humanitarne i vojne pomoći u prvih 12 mjeseci sukoba.

No, Foreign Affairs piše kako humanitarna i vojna oprema nisu jedino što treba Ukrajini da postigne uspjeh na bojištu. Puno toga ovisi o kvaliteti ukrajinskih snaga i njihovoj obuci, a Europa je u tome odigrala ključnu ulogu.

Približavanje standardu NATO-a

Ujedinjeno Kraljevstvo je 2022. provelo obuku 10.000 ukrajinskih vojnika, a SAD oko 3100. Mnoge zemlje Europske unije, izuzev suzdržane Austrije ali i Hrvatske, na ovaj ili onaj način su odradile obuku ukrajinskih snaga od početka ruske invazije na Ukrajinu.

Europski napori po pitanju obuke ukrajinskih vojnika temelje se na obuci i programima koje su članice NATO-a pružile Ukrajini puno prije nego je rat počeo. Između 2014. i 2022. Kanada, Litva, Poljska, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD, zajedno s nekoliko zapadnih zemalja, obučavale su i savjetovale ukrajinske snage po pitanju čitavog niza vojnih vještina.

Savjetnici NATO-a pomogli su im i u naumu da se ukrajinske specijalne snage približe NATO standardima. To im se, piše Foreign Affairs, isplatilo. Za razliku od 2014., kada su ukrajinske specijalne snage bile neorganizirane i nisu bile u potpunosti obučene kako bi odbile ruske trupe koje su zauzele Krim i pokrenule rat u Donbasu, 2022. to nije bio slučaj.

Od civila do sposobnih vojnika

U odbijanju invazije ruskih trupa na njihovu zemlju, ukrajinske postrojbe koristile su neregularne ratne taktike kojima su ih priučili zapadni savjetnici, a sve kako bi zaustavili ruske trupe na putu prema Kijevu, kao i konvencionalne vojne taktike kako bi zaustavile rusku ofenzivu u istočnom dijelu zemlje.

Obuka je konstantan proces, a njena važnost bit će sve veća ako se rat nastavi. Ukrajina treba nove vojnike i specijaliziranu obuku za rukovanjem naprednim oružanim sustavima koje dobiva od Zapada. Kako bi poboljšala svoje izglede u nadolazećoj proljetnoj ofenzivi, Ukrajini je potrebna stručnost u koordinaciji velikih postrojbi i oružja u nečemu što se naziva združeno djelovanje.

Foreign Affairs piše da je Europa, s obzirom na njen geografski položaj, najbolja za pružanje takve vrste pomoći. Od ruske invazije, europske zemlje su počele održavati i pružati vojnu obuku novim ukrajinskim vojnicima s ciljem da tijekom petotjedne obuke pretvore ukrajinske civile u sposobne vojnike.

Ključni izazov za Ukrajinu

Mnoge europske zemlje Ukrajini pružaju specijaliziranu vojnu obuku, a to uključuje upravljanje tenkovima Leopard, korištenje zračnih sustava obrane, te pružaju više od polovice napredne obuke koja je potrebna većim ukrajinskim vojnim formacijama kako bi naučili i savladali ratne taktike i manevre. Foreign Affairs ističe kako će Ukrajincima u ofenzivi i istjerivanju ruskih trupa s vlastitog teritorija biti potrebnija obuka, nego oružje i municija.

Nakon godinu dana borbe, održavanje kvalitete vojnika postao je ključni izazov za Ukrajinu. Bilo koji vojnik koji je uključen u intenzivno ratovanje kroz duži period vremena će doživjeti pad efikasnosti u ratovanju, a iskusne vojnike mijenjaju nove, svježe snage.

Više od 120.000 ukrajinskih profesionalnih i dobro obučenih vojnika je ubijeno ili ranjeno tijekom posljednjih godinu dana, a njihove zamjene uključuju veliki broj mobiliziranih civila koji imaju jako malo borbenog iskustva.

6000 novih vojnika mjesečno

Takva situacija na bojištu utječe i na Rusiju, čija je vojska pretrpjela više od 200.000 stradalih, te je popunjena novim mobiliziranim vojnicima, od kojih neki dolaze iz ruskih zatvora te imaju izuzetno malo volje za borbu, pa čak i smrt u Ukrajini.

Ipak, Kijev se ne može jednostavno nadati da će Rusija, čija je populacija tri puta veća od ukrajinske, doživjeti pad vojnih snaga brže od Ukrajine. Kako bi branila vlastitu poziciju i vratila teritorij koji je okupirala Rusija, Ukrajina mora nastaviti s obukom velikog broja civila, a mnogima od njih nedostaju osnovne vojne vještine, poput pucanja iz oružja, komunikacije i pružanja prve pomoći.

Ukrajinska vlada zato je donijela odluku da će mjesečno obučavati 6000 novih vojnika, a radi se o teškom zadatku pred državom s iznimno rastegnutim resursima.

Pokrenuli ‘Operaciju Interflex’

Kako bi pomogli Ukrajini u postizanju ovog cilja, mnoge europske zemlje pružile su ključnu pomoć Ukrajincima. Intervjui koje je Foreign Affairs proveo s osobljem NATO-a i vojnim osobljem Ukrajine ukazuje da vojni stručnjaci iz NATO zemalja mjesečno obuče 2500 novih ukrajinskih vojnika.

Program pod nazivom “Operacija Interflex” započeo je u lipnju 2022. godine i predvodi ga Ujedinjeno Kraljevstvo uz pomoć Australije, Kanade, Danske, Finske, Litve, Nizozemske, Novog Zelanda, Norveške i Švedske.

Obuka se održavala na četiri lokacije te se radi o ekstenziji obuke koju su saveznici NATO-a zajedno s Ujedinjenim Kraljevstvom pružili Ukrajincima prije invazije 2022. Obuka je skrojena po onome što su ukrajinske vojne snage smatrale korisnim u pogledu aktualnih uvjeta na ratištu na istoku zemlje.

Obuka na zapadnom oružju

Podrška vojnih stručnjaka iz europskih zemalja i njihovih partnera bio je krucijalan za demonstraciju multilateralne podrške Ukrajini i borbe protiv ruskog narativa da rat u Ukrajini potpiruju SAD i NATO. Obuku ukrajinskim vojnicima, u puno manjem obimu, pružaju i Njemačka, Latvija, Slovačka i Španjolska.

No, Foreign Affairs ističe i da čak najiskusniji ukrajinski vojnici također trebaju obuku, a razlog je široka paleta oružja koje im šalje Zapad. Od prvih mjeseci rata, Ukrajina se oslanjala na vojnu opremu različitih zapadnih saveznika, te donacije od zemalja koje se ne žele svrstavati ni na čiju stranu, a sve u svrhu obnove naoružanja i opremanja novih postrojbi kako bi se Ukrajina pripremila za protuofenzivu.

Zapadni oružani sustavi, poput Javelina i NLAW antitenkovskih raketa, bili su vrlo jednostavni za integraciju u ukrajinske vojne operacije jer ih je lagano koristiti i ukrajinski vojnici već su upoznati s tim oružjem.

Široka paleta raketa, municije

No, mnoga druga nesovjetska vojna oružja i oprema, uključujući njemačke tenkove Leopard 2 i britanske Challengere 2, nove su stvari za ukrajinske vojnike te im je potrebna napredna obuka kako bi ih mogli koristiti.

Ipak, Foreign Affairs piše i da europske zemlje imaju još jednu prednost kada je riječ o obuci Ukrajinaca – upoznatiji su s velikim spektrom opreme i oružja, više nego američki saveznici. Iako je Amerika jedan od najvećih donatora oružja Ukrajini, europske zemlje pružile su Ukrajincima širu paletu oružja, municije i opreme.

Dok Amerikanci Ukrajincima šalju 120 i 105-milimetarske projektile, europski donatori pružaju Ukrajini čitav spektar projektila kako bi opskrbili različita oružja u svom arsenalu.

Specijalizirani oružani sistemi

Foreign Affairs, koji je razgovarao s ukrajinskim trupama u veljači 2023., ističe da je više od polovice artiljerije i projektila Ukrajini donirano od europskih zemalja, te Australije i Kanade.

Zbog blizine Ukrajini, Poljska također igra veliku ulogu u održavanju i popravljanju brojnih zapadnih i sovjetskih oružanih sistema koje im Ukrajina doprema s bojišta kada se pokvare. U ožujku, Europska unija je zajednički donijela odluku o refundiranju onih članica koje šalju oružje Ukrajini iz vlastitih skladišta, te objavila plan zajedničke nabave municije u vrijednosti od 1 milijardi dolara kako bi se tako nastavilo pomagati Ukrajini.

S obzirom na različito oružje koje europske zemlje šalju Ukrajini, europski donatori su bolji u obuci Ukrajinaca na tom oružju. Prema intervjuima koje je proveo Foreign Affairs, europske zemlje sada pružaju većinu obuke za specijalizirane oružane sisteme. Tako na lokacijama diljem Poljske, ukrajinski tenkisti uče kako koristiti Leoparde, uz pomoć stručnjaka iz Kanade, Poljske i Norveške.

Važnost protuzračne obrane

Europa je također odigrala glavnu ulogu u poboljšavanju ukrajinske protuzračne obrane. Njemačka na svom teritoriju provodi obuku ukrajinskih snaga na njihovom IRIS-T naprednom protuzračnom sistemu te protuavionskim topovima Gepard.

Protuzračna obrana važna je za Ukrajince jer s njom mogu zaštiti infrastrukturu i civilno stanovništvo. No, Ukrajini će trebati velika količina oružja za protuzračnu obranu do kraja ljeta, s obzirom na to da ruska upotreba iranskih dronova te balističkih i hipersoničnih projektila uzrokuje kolateralnu štetu diljem Ukrajine.

Foreign Affairs ističe i da europska pomoć nije samo limitirana na obuku ukrajinskih snaga kada je riječ o novom oružju, već je proširena i na integraciju novih vojnika u postojeće ukrajinske postrojbe i njihovu pripremu za vojne operacije.

Značajna uloga Amerike i Poljske

Ukrajinska iščekivana proljetna ofenziva kojom bi vratili teritorije na jugu i istoku zemlje zahtijevat će više koordinacije, oklopa na bojištu, artiljerije, izviđanja te združeno vojno djelovanje.

Planiranje i izvođenje takvih operacija u skladu s NATO principima bit će od iznimne važnosti za Ukrajinu kako bi u potpunosti iskoristila oružje koje dobiva od Europe i ostalih saveznika te njime nanijela štetu Rusiji.

U kombiniranom korištenju vojnih jedinica i oružja znatnu ulogu je odigrala Amerika, ali i Poljska i druge europske zemlje. Europa se pak istaknula i sa slanjem oružja kojeg je Amerika oklijevala poslati, poput MIG-ova 29 koji su Ukrajincima stigli iz Poljske i Slovačke.

Prebacivanje tenkova u Ukrajinu

Čak je i prebacivanje glavnih borbenih tenkova Ukrajini, što je dogovoreno u siječnju s SAD-om i mnogim europskim saveznicima, više inicirala Europa nego Amerika.

Dogovor o tenkovima je postignut tek nakon što je Ujedinjeno Kraljevstvo obećalo Challenger tenkove i nakon što je Poljska, zajedno s još 11 europskih zemalja i Kanadom, dala slično obećanje po pitanju tenkova Leopard te na taj način pritisnula Njemačku da dozvoli njihovo prebacivanje u Ukrajinu.

Na kraju su Nijemci pristali poslati tenkove u Ukrajinu nakon što su Amerikanci pristali poslati Abrams tenkove. No američka pomoć je pritom uvelike simbolična, barem na kratke staze: Ukrajina će dobiti gotovo 300 zapadnih tenkova s modernom opremom, no niti jedan od njih neće biti Abrams, koji će stići tek kasnije ove godine.

Veliko jedinstvo EU i NATO-a

Ti europski potezi mogli biti još važniji u nadolazećim mjesecima s obzirom da su Finska, Francuska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo postigli dogovor da će poslati četvrtu generaciju borbenih aviona Ukrajini te obučavati njihove pilote, za razliku od Amerike koja još uvijek nije pristala obučavati Ukrajince da upravljaju F-16 borbenim avionima. Foreign Affairs piše kako sve ukazuje da će Amerika dopustiti europskim zemljama da Ukrajini pošalju borbene avione kako bi izbjegla potencijalnu eskalaciju na ratištu.

U konačnici, Europska unija i NATO su pokazali veliku razinu jedinstva tijekom ruske invazije, no jasno se reflektirao i stav europske javnosti prema Ukrajini. U anketi u kojoj su krajem 2022. sudjelovali građani zemalja članica NATO-a, čak 64 posto njih je kazalo kako vjeruje da je ruska invazija na Ukrajinu prijetnja njihovoj sigurnosti, a 69 posto ispitanika smatra da njihove zemlje trebaju nastaviti pružati pomoć Ukrajincima.

Nastavak kontinuirane pomoći u vidu oružja i vojne obuke bit će esencijalno za donošenje važnih odluka na bojištu, kao i održivost ukrajinske vojne efektivnosti za koju bi se već sad trebale pobrinuti EU i Amerika, piše Foreign Affairs.