Odmah nakon ruskog upada u Ukrajinu Scholz obećao stvoriti najmoćniju armiju Europe. Bundeswehr danas ne može kupiti ni 18 tenkova

“Više od 500 milijuna eura bit će utrošeno na novu infrastrukturu baze. Gradit će se hangari, radionice i nova središta letačkih operacija”, rekao je pukovnik Christian Guntsch, njemački vojni stožerni časnik zadužen za proširenje baze.

Nazire se velika transformacija

Guntsch kaže da će dolazak Chinooka biti “kruna transformacije”. Ti američki višenamjenski teški helikopteri zamijenit će dosadašnje stare i glomazne helikoptere Sikorsky CH-53 koji su u upotrebi od 1972. godine. Sikorskyji su toliko stari i opterećeni tehničkim problemima da je Njemačkoj bilo teško nabavljati dijelove i servisirati ih.

Helikopteri Chinook i sustav Arrow plaćeni su iz novog fonda financiranog dugom od 100 milijardi eura za njemačke oružane snage, odnosno Bundeswehr. Taj je fond postao ključno mjesto novog, snažnijeg pristupa Berlina problematici nacionalne sigurnosti.

Fond financira cilj za koji se Njemačka odlučila prije otprilike dvije godine: da postane najveći europski vojni potrošač, kako bi osigurala da ima najveću konvencionalnu vojsku i da bude u stanju rasporediti ogromne resurse za borbu u potencijalno brutalnom kopnenom ratu na svom pragu.

Scholz ispunjava obećanja NATO-u

Kancelar Olaf Scholz najavio je golemu novčanu injekciju u moćnom govoru pred Bundestagom, održanom samo tri dana nakon što je Rusija krenula u invaziju na Ukrajinu. Scholz je iskoristio riječ “Zeitenwende“, koja bi se mogla protumačiti kao “promjena iz jedne epohe u drugu”, što se smatra vrlo snažnim izrazom.

Ta financijska injekcija omogućila je Scholzu da ispuni jedno od svojih ključnih obećanja – da će Njemačka posvetiti dva posto svog bruto domaćeg proizvoda obrani, što je cilj NATO-a. Berlin je 2014. potpisao da će ostvariti taj cilj, ali obećanje nije uspio ispuniti do ove godine.

Njemačka će ove godine potrošiti gotovo 72 milijarde eura na obranu, više nego ikada u povijesti Bundeswehra. Od toga će oko 52 milijarde eura doći će iz redovnog proračuna, a 19,8 milijardi eura iz namjenskog fonda.

Vlada izbjegava neugodnu temu

Claudia Major, obrambena analitičarka pri Njemačkom institutu za međunarodne i sigurnosne poslove, kaže kako se “transformacija koju smo vidjeli od siječnja 2022. godine može smatrati revolucionarnom u usporedbi s politikom koju je Njemačka provodila u prošlosti”.

No, paralelno raste i zabrinutost oko toga što će se dogoditi nakon 2027. godine, kada će sredstva iz fonda biti potrošena. Stručnjaci vjeruju da će zemlja tada morati izdvojiti dodatnih 25 do 30 milijardi eura godišnje iz općeg proračuna kako bi ispunila cilj od dva posto BDP-a za obranu. Zbog toga bi, smatraju stručnjaci, moglo doći do oštrih rezova u sustave socijalne skrbi.

Christoph Heusgen, dugogodišnji savjetnik za vanjsku politiku bivše kancelarke Angele Merkel, te sadašnji voditelj Münchenske sigurnosne konferencije koji se naziva “Davosom obrane”, kaže da je potrebna šira rasprava o tome odakle će doći tih dodatnih 30 milijardi eura. “Morat će se voditi velika rasprava o resursima i načinu na koji se oni dodjeljuju. Moj je dojam da se vlada boji ove rasprave i samo je odgađa”, kaže Heusgen.

Ministar otvoreno govori o problemu financija

No, u njemačkoj vladi postoji jedna osoba koja se otvoreno bavi tim problemom – Boris Pistorius, popularni ministar obrane. Ministar kaže da nepostojanje dugoročnog plana i perspektive u Bundeswehru, kao i među proizvođačima oružja, planiranje budućnosti čini gotovo nemogućim zadatkom.

Pistorius je krajem siječnja rekao kako obrana zahtijeva “pouzdan, održiv i rastući proračun”. “Fond od 100 milijardi eura bio je važan prvi korak, ali već danas moramo početi razmišljati o tome kako želimo opremati Bundeswehr čak i nakon što se sredstva iz fonda u potpunosti potroše”, poručio je ministar zastupnicima.

Apeli za veća izdavanja za vojsku potkrijepljeni su eskalacijom retorike za koju Pistorius sam priznaje da je osmišljena kako bi “prodrmala Nijemce”. Tako je ministar u razgovoru za novine Tagesspiegel rekao kako bi Putin mogao “napasti državu članicu NATO-a u roku od pet do osam godina”, te da imamo “razinu prijetnje u Europi kakvu nismo vidjeli 30 godina”.

Trump potpiruje vatru

Takvi strahovi dodatno su intenzivirani potencijalnim drugim predsjedničkim mandatom Donalda Trumpa, koji je sve izgledniji. Trumpov drugi mandat mogao bi donijeti novu eru američkog izolacionizma.

Trump je prošlog vikenda otišao korak dalje nego ikada prije, rekavši da će “ohrabriti” Rusiju neka napadne svaku članicu NATO-a koja ne potroši dovoljno na obranu. Naravno, takve nesmotrene izjave brzo je osudila Njemačka. Kancelar Scholz je rekao da je svaka prijetnja NATO-ovom načelu kolektivne obrane “neodgovoran i opasan te je isključivo u interesu Rusije”.

Europa preuzima sve veći teret vlastite obrane

Europa se u posljednjih nekoliko godina, piše Financial Times, obvezala preuzeti veći udio tereta kolektivne obrane. No, ta se obveza temelji na tome da njemačka vojna potrošnja ostane na sadašnjim rekordnim razinama, što bi mogla ostati samo neostvariva nada.

Zastupnici triju stranaka u Scholzovoj koalicijskoj vladi odbacuju sve veće strahove o dugoročnom financiranju vojske. Citiraju ministra financija Christiana Lindnera, koji je krajem siječnja uvjeravao odbor za obranu da je cilj od dva posto siguran. “Ministar je rekao da se ministarstvo financija počinje pripremati za ovo u svom srednjoročnom financijskom planiranju”, rekla je Marie-Agnes Strack-Zimmermann, predsjednica odbora za obranu Bundestaga.

“U svakom slučaju, sve tri stranke u vladi, kao i oporbeni demokršćani (CDU) i njihova bavarska sestrinska stranka CSU, predane su cilju od dva posto. Kancelar stoji iza toga, kao i ministri financija, vanjskih poslova i obrane. CDU i CSU nas uvjeravaju u isto. Dakle, bez obzira na to tko će biti na vlasti nakon sljedećih izbora, svi bi se trebali osjećati odgovornima za ostvarenje cilja od 2 posto”, dodala je Strack-Zimmermann.

Nitko na vlasti ne zna kako to izvesti

No, privatno, čini se da nitko na vlasti ne zna kako se taj cilj može postići, posebice zbog strogih ograničenja njemačkog proračuna. Njemačka je jedna od rijetkih zemalja koja u svom ustavu ima zabranu novog zaduživanja, koju zovu kočnicom duga. Uz takve restrikcije, popunjavanje manjkova potrebnih za financiranje Bundeswehra moglo bi se pokazati vrlo teškim.

“Hoćemo li morati smanjiti proračun za socijalnu skrb? Ukinuti kočnicu duga? Povećati poreze? Odgađamo odluku, ali negdje ćemo morati popustili”, konstatirao je jedan neimenovani ministar.

Vojni kapaciteti su opasno iscrpljeni

Scholzov impresivni govor o Zeitenwendeu konačno se sudario s činjenicom da su vojni kapaciteti zemlje opasno iscrpljeni. Na kraju Hladnog rata, Bundeswehr je imao pola milijuna vojnika, što ga je činilo jednom od najstrašnijih borbenih sila u Europi. Između 1990. i 2019. godine, broj pripadnika vojske pao je za 60 posto.

Vojska je postala neka vrsta siročeta, konstantno zakidanog za nužna sredstva. Vojna oprema je uskladištena, prodana ili otpisana. Prema studiji Njemačkog ekonomskog instituta (IW), između 1990. godine i ranih 2020-ih vojska je bila nedovoljno financirana u odnosu na NATO standarde, i to za najmanje 394 milijarde eura.

Kancelar Scholz je krajem 2022. godine najavio kako će Njemačka “uskoro imati najveću konvencionalnu vojsku” od svih europskih država članica u NATO-u. Ministar Pistorius je otišao još korak dalje. U intervjuu prošlog studenog rekao je da Njemačka mora postati “kriegstüchtig” – riječ koja znači “spremna voditi rat i sposobna je to učiniti”.

Unatoč ulaganjima, njemačkoj nedostaje opreme

Pistoriusovo spominjanje riječi “kriegstüchtig” izazvalo je negodovanje pacifističkog dijela njegove Socijaldemokratske stranke, a neki su bili zapanjeni takvom promjenom retorike. “Prije pet godina ljudi bi Pistoriusa nazvali ludim zbog te riječi. Sada je on najpopularniji njemački političar”, kaže Heusgen.

No, neki su i dalje razočarani dosad postignutim napretkom u smjeru jačanja vojske. Među njima je obrambene analitičarka Claudia Major. “To je tragedija transformacije Zeitenwendea. Unatoč svim našim naporima, to jednostavno nije dovoljno”, rekla je Major.

Dio problema je u tome što je, unatoč svom uloženom novcu, Bundeswehr umnogome lošije opremljen nego što je bio prije ruske invazije na Ukrajinu. To je posljedica činjenice da je Njemačka dala Ukrajini velike količine svoje najbolje opreme. Za sada još uvijek nije jasno kako i kada će se te praznine nadomjestiti. Njemačka je, primjerice, donirala 14 oklopnih haubica PzH 2000, koje su među najnaprednijima na svijetu. Problematično je to što su zasad sklopljeni ugovori za njih samo deset. Glasnogovornik ministarstva obrane rekao je da postoji opcija kupnje još 18 moćnih topova, no samo ako “financije to dopuste”.

Dugoročno financiranje bit će najveći problem

Puževom brzinom kuju se planovi za zamjenu pet raketnih topničkih sustava Mars II isporučenih Ukrajini, umjesto kojih bi njemačka trebala nabaviti pet višecijevnih raketnih bacača “Puls” izraelske proizvodnje. Bundestag tek treba odobriti njihovu kupnju. Godine bi mogle proći prije nego što Bundeswehr dobije zamjenu za 18 borbenih tenkova Leopard 2 A6 koje je donirao Kijevu.

Potencijalno najveći problem bit će dugoročno financiranje. “Pokrenuli smo puno projekata nabave koji neće biti dovršeni do trenutka kada će se potrošiti 100 milijardi eura. Platit ćemo dio borbenih zrakoplova F-35, dio borbenih vozila pješaštva, dio novih brodova, ali ne sve. Zato se financiranje mora nastaviti”, smatra Johann Wadephul, glasnogovornik CDU-a za obranu i vanjsku politiku.

Problemi i za proizvođače oružja

Nejasnoće oko financiranja stvaraju dodatne probleme za proizvođače oružja, koji oklijevaju ulagati u nove proizvodne kapacitete bez osiguranja budućih narudžbi. “Industrija mora znati da ima kupce, da postoji petogodišnji ili desetogodišnji plan sa zajamčenim otkupom. To je od posebne važnosti za mala i srednja poduzeća, kojima je potrebna sigurnost kada zapošljavaju više ljudi ili povećavaju kapacitete proizvodnje. A trenutačno nema dugoročnih planova”, kaže Strack-Zimmermann za FT.

Scholzova vlada progurala je nove mjere za ubrzavanje i pojednostavljenje postupaka vojne nabave. Ministar Pistorius se hvali da je napravljeno 55 narudžbi za vojnu opremu cijene od 25 milijuna eura ili više, što je rekordan broj. Predviđa da će ih ove godine biti još.

Pistorius: ‘Stvarno smo nagazili gas’

“Stvarno smo nagazili gas”, rekao je prošlog mjeseca na njemačkoj televiziji, s čime se ipak ne bi složili kritičari. Oni tvrde da je sustav naoružavanja Njemačke još uvijek prespor. “Nemojte zaboraviti da godinu dana nakon govora o Zeitenwendeu industrija nije potpisala praktički nikakve dodatne ugovore. Nekako smo još uvijek uhvaćeni u noćnoj mori birokracije”, rekla je Ulrike Franke, viša suradnica za politiku pri Europskom vijeću za vanjske odnose.

Pistorius, i uz snažnu potporu kancelara, još uvijek nailazi na otpor unutar sustava. Franke kaže da se zbog toga ponekad “bori protiv vjetrenjača”. “Tražio je dodatnih 10 milijardi eura za obrambeni proračun za 2024., a dobio je 1,7 milijardi eura. Stvarnost ne odgovara njegovoj retorici”, dodaje Franke.

Prva brigada van Njemačke od Drugog svjetskog rata

Postoji i nesigurnost oko jednog od najambicioznijih planova Njemačke – stacioniranja brigade od 5.000 ljudi u Litvi. Ako se plan realizira, to će biti prvi stalan razmještaj neke njemačke jedinice u stranoj zemlji nakon Drugog svjetskog rata.

Stručnjaci kažu da je nejasno kako će uopće ta brigada biti formirana. Regruti ne znaju gdje bi im obitelji mogle biti smještene, gdje će im djeca ići u školu ili gdje im bračni/životni partneri mogu raditi. “Ne možete ispuniti svoje obećanje o slanju operativne oklopne brigade u Litvu bez dodatnog osoblja i materijala. Za tu brigadu nema novaca, pa postoji šansa da će i ovo obećanje biti prekršeno”, poručio je Markus Grübel, zastupnik CDU-a, Pistoriusu u parlamentarnoj raspravi prošlog mjeseca.

Upravo je osoblje jedan od najvećih izazova s kojima se susreće Pistorius. Njemačko ministarstvo obrane planira proširiti vojsku, koja trenutno ima 183.000 vojnika, na 203.000 ljudi do 2031. godine. To će biti golem zadatak, posebno zbog sve starijeg njemačkog stanovništva i zbog sve većeg nedostatka kvalificiranih radnika. Vojska svake godine mora pronaći 20.000 novih ljudi, jer profesionalni vojnici i dragovoljni ročnici napuštaju službu, dok časnici koji su dugo u službu odlaze u mirovinu.

Kako ispuniti obećanja NATO-u?

Goleme probleme još težima čini to što će zapreke s kojima se susreće Bundeswehr vjerojatno rasti. Prošle godine, Njemačka je ponudila NATO-u osigurati 30.000 vojnika, 85 zrakoplova i mornaričkih plovila unutar 30 dana od početka bilo kojeg većeg sukoba, prema novom modelu snaga saveza. U međuvremenu, Rusija je tijekom rata u Ukrajini pokazala da se može osloniti na goleme ljudske resurse.

Zapovjednik Holzdorfa, potpukovnik Sascha Bleibohm, ne zavarava se oko težine izazova s kojima se savezna vlada suočava u preoblikovanju njemačkih oružanih snaga. Ipak je uvjeren da će Berlin ostati na zacrtanom kursu. “Moram reći, s političke strane vidimo koliko ima volje da ovo uspije. To je nešto što svi vojnici također prepoznaju”, zaključio je Bleibohm.