Odvjetnici za Telegram opisuju sulude situacije zbog štrajka na sudovima: 'Običnim ljudima propada ogroman novac'
Odvjetnici s kojima samo razgovarali uvjereni su da mnogi trpe golemu štetu
Pravosudni službenici izgleda još uvijek ne odustaju od štrajka. Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica danas je najavio povećanje plaća od 15 posto, te dodatno povećanje kad nove uredbe o radnim mjestima budu donijete, za sve državne službenike i namještenike. Vlada tako ne pristaje na 300 eura povećanja plaća za pravosudne službenike, već ministar za sutra predstavnike njihovog sindikata zove na sastanak. Za petak je pak najavljen prosvjed pravosudnih službenika na Markovom trgu.
Za to vrijeme štrajk službenika na sudovima i u državnim odvjetništvima traje već tri i pol tjedna, te je pravosuđe gotovo blokirano. Iako je ministar uvjeren da štete nema, svi koji rade u pravosuđu tvrde da su posljedice već sada goleme. Postupci se odgađaju, te je pitanje kada će neki od njih uopće biti nastavljeni, nema posjeta u zatvorima, ne procesuiraju se kaznene prijave… Razgovarali smo s onima koji se svakodnevno suočavaju s problemima zbog ovog štrajka.
Kada će suđenja biti nastavljena?
Poznati odvjetnik Saša Pavličić Bekić nedavno je na društvenim mrežama komentirao upravo činjenicu da postupci, nakon ovako dugog štrajka i brojnih odgoda, neće moći biti odmah nastavljeni.
“Suci ne mogu samo tako zakazati nastavak nekog suđenja u rujnu ili listopadu, budući da im je ročišnik za termine već popunjen, odnosno imaju od ranije zakazana druga suđenja. Rasprave koje su sada odgođene jednostavno neće moći tada ugurati u raspored i postoji opasnost da će nastavke zakazati tek iduće godine. To definitivno znači da će neke stranke pretrpjeti nenadoknadivu štetu”, smatra odvjetnik Pavličić Bekić.
Upozorava da se zbog štrajka pravosudnih službenika ne izdaju potvrde o nevođenju kaznenih postupaka, što nekome može dovesti u pitanje mogućnost zapošljavanja ako se na natječaju baš ta potvrda traži. “Neki sudovi će izaći građanima u susret, no neki i neće što može predstavljati ozbiljan problem”, ukazuje odvjetnik.
Golemi troškovi zbog odgoda suđenja
Problematičnim odvjetnik Pavličić Bekić drži i odgode rasprava o kojima odvjetnici i stranke nisu unaprijed obavješteni, a dolaze na njih iz udaljenog grada ili inozemstva.
“Snalazimo se na sve moguće načine jer nas se ne obavještava o odgodama. Na sudovima nitko ne diže slušalice telefona, pa se pouzdajemo u izravnu komunikaciju sa sucima”, napominje kako sve to može dovesti do velike štete građanima.
“Ako netko primjerice na sud u Hrvatsku dolazi iz Njemačke izvjesno je da će ga putovanje skupo stajati, te da će morati uzeti slobodne dane, a na kraju ročište propadne. Nitko mu u tom slučaju taj trošak neće nadoknaditi”, opisuje dalje odvjetnik.
Na čekanju razvodi, hipoteke, ostavine
Kaže i da je ozbiljan problem to što se ne zaprimaju tužbe, posebno one za razvode brakova, niti se upisuju hipoteke što je nekad ključno kod dobivanja kredita.
“Ako i nije kredit u pitanju može se dogoditi da netko kupi stan, a ne uspije se zbog štrajka upisati kao vlasnik. U slučaju da je prvi vlasnik nepoštena osoba može preprodati istu nekretninu nekoj drugoj osobi”, upozorava Pavličić Bekić.
“Jedna sutkinja rekla mi je da bi doista željela provesti ostavinski postupak za moje klijente, no nije uspjela jer joj nije imao tko donijeti spis. Kada će postupak biti nastavljen ne znamo u ovom trenutku”, nastavlja odvjetnik navodeći kako se ne otpravljaju ni drugostupanjske odluke što je također važno, niti se mogu organizirati štrajkovi jer sudovi ne provode postupke u kojima se provjerava njihova zakonitost. “Izuzetak je očito bio ovaj štrajk pravosudnih službenika o kojem su sudovi pravomoćno odlučili i proglasili ga zakonitim”, primjećuje.
Osuđenike se ne šalje na služenje kazni
Na sudovima doznajemo i da istražni zatvorenici ne mogu komunicirati sa svojim obiteljima, već su im, zbog štrajka, omogućeni samo kontakti s odvjetnicima. Naime, pisma moraju proći kroz ruke sudaca i njihovih suradnika, a to, budući da službenici štrajkaju, ne događa. Nema ni upućivanja osuđenih na izdržavanje kazni.
“Okrivljenicima u istražnom zatvoru ili zatvoru trebalo bi biti uskraćeno samo pravo na slobodu i ono što je s tim nužno povezao, a sve ostalo bi, u skladu sa standardima Europskog suda za ljudska prava, trebalo biti očuvano. To što im država dodatno uskraćuje pravo na komunikaciju s obitelji putem telefona ili pisama ili pak posjete, te da ne dobivaju sudske odluke koje se odnose na njihove slučajeve može predstavljati dodatnu povredu ljudskih prava. Zbog toga se mogu obratiti nadležnim tijelima kako bi takvu situaciju spriječili ili kako bi ostvarili pravo na odštetu”, poručuje odvjetnica Lidija Horvat.
Tko odlučuje što je bitno i hitno?
Odvjetnica Ines Margetić pokušala je ovih dana podnijeti kaznenu prijavu u ime svog klijenta. No, kaže nam kako u tome nije uspjela, iako je za cijelu priču bilo važno da prijava bude podnijeta baš u tom trenutku.
“Prijavu smo htjeli predati u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, no službenica ju nije željela primiti uzvrativši nam da ju pošaljemo e-mailom ili poštom. Inače, komunikacija e-mailom uopće nije službeni način komuniciranja, a na kraju smo otišli u poštu iako nije isto hoće li prijava biti zaprimljena danas ili za nekoliko dana kada pošta stigne”, opisala nam je odvjetnica Margetić problem koji je doživjela zbog štrajka pravosudnih službenika.
Je li u pitanju teška zlouporaba?
Po odvjetničinom mišljenju odbijajući primiti njezinu kaznenu prijavu službenici u državnom odvjetništvu zlorabili su svoj položaj i ovlasti. Naime, prema Članku 11. Zakona o Državnom odvjetništvu dužni su primati podneske i izjave.
“Moja je stranka mogla podnijeti kaznenu prijavu usmeno na zapisnik te bi ju u državnom odvjetništvu također bili dužni zaprimiti prema Članku 205. Zakona o kaznenom postupku. Osim toga, nakon zaprimanja prijava se upisuje u Upisnik kaznenih prijava, te nije svejedno kada će točno biti upisana”, pojašnjava odvjetnica ističući kako doista ne zna po kojem kriteriju državno odvjetništvo odlučuje što je bitno a što nije.
“Obzirom da zaprimaju policijska izvješća o kaznenim djelima, a našu prijavu odbiju primiti bez da znaju što u njoj piše, zapravo nas stavljaju u nejednak položaj i krše nam pravo na pristup sudu što je jedno od osnovnih prava zagarantiranih Ustavom i Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava”, upozorava odvjetnica.