Ok, sad možemo odahnuti. Zastupnik stranke čiji rejting tražimo povećalom uvjerava da se novinare zbog Lex AP-a neće progoniti

Vidimo da je taj zakon evoluirao iz onog prvog prijedloga, u kojem su novinari bili obuhvaćeni. Kroz javnu raspravu je taj dio izdvojen, kaže Klasić

FOTO: HRT screenshot

U emisiji HTV-a Otvoreno, HDZ-ov Nikola Mažar, HSLS-ov Darko Klasić, SDP-ov Mišel Jakšić i Anka Mrak Taritaš iz Glasa komentirali su izmjene Kaznenog zakona o curenju informacija.

Mažar je kazao da se izmjenama štite “ustavna prava svih sudionika kaznenog postupka, pravna pravičnost postupka. Dodao je da Hrvatska time ulazi “u krug modernih kaznenih zakonodavstava Vijeća Europe i Europske unije” i ide “uz bok sa svim drugim razvijenim demokratskim državama”.

Mrak Taritaš istaknula je kako je članak 307 A izazvao velike polemike. “Vladajući su cijelo vrijeme pokušali reći da se pretjeruje, da tu neće biti nekakvih velikih stvari i sve ostalo. No, međutim, mislim da je u jednoj liberalnoj demokraciji, što mi jesmo i trebali bi biti, jako je važna je sloboda medija”, kazala je.

‘Nema progona novinara’

Dodala je kako je važna mogućnost da neke stvari javnost zna, te da će ih ionako doznati. Što se tiče glasovanja o zakonu rekla je da će svaki klub zasebno donijeti odluku. No smatra da uopće nema dileme da će proći – vladajući su se odlučili da prođe. Kazala je i da je tijekom saborske rasprave trebalo razdvojiti temu femicida i curenja informacija.

Klasić, saborski zastupnik stranke koja ima rejting toliko nizak da ga agencije niti ne spominju u svojim javnim izvješćima, tvrdi da izmjena Kaznenog zakona o curenju informacija neće biti progona novinara. “Vidimo da je taj zakon evoluirao iz onog prvog prijedloga, gdje su novinari bili obuhvaćeni. Kroz javnu raspravu je taj dio izdvojen”, kazao je.

Istaknuo je da će novinari i dalje moći pisati i objavljivati što god hoće, i da oni ne potpadaju pod taj dio zakona. “To je ono što je nama kao liberalima bilo bitno – da javnost ima pravo znati. Normalno da te informacije trebaju biti ograničene”, kazao je.

‘To je apsolutni kukavičluk’

Smatra kako nije dopustivo da za vrijeme nekakvih predistražnih postupaka izlaze cijeli spisi. “Ne pričamo ovdje samo o političarima, možemo pričati i o drugim segmentima s kojima se i državno odvjetništvo i policija bave. Od organiziranog kriminala, do sada je bilo bezbroj primjera da se je kompromitirao sami tijek istrage ili da se upozorilo neke dionike tih istraga na temelju propusta u tajnosti podataka,”, tvrdi Klasić.

Jakšić pak smatra da je širenje zakonskih odredbi koje su se odnosile na nejavni dio, apsolutni kukavičluk. Podsjetio je na događaj od prije 30 godina kad se pojavila priča o zabrani rada Radija 101 jer su bili prekritični prema tadašnjoj vlasti.

“Tada je izašlo 100.000 ljudi na glavni zagrebački trg. Danas se to neće dogoditi jer nismo u stanju nacije takvome da bi se to dogodilo, ali ovo je vrlo slično onome što se događalo tada. Netko je odlučio da se više neće spominjati ničiji politički inicijali i da će na taj način pokušati kontrolirati svoju štetu. Hoćemo li to nazvati Lex AP, hoćemo li to nazvati Zaustavite Reuters, svejedno je. Ovo je vrlo, vrlo ružan udar na demokraciju i na transparentnost u Republici Hrvatskoj”, kazao je Jakšić.

‘Nemamo sve odgovore’

Smatra da je deplasirano sakrivati se iza razvijenih zapadnih zemlje poput Estonije i Finske. “Tamo ministri daju ostavke ako se krivo parkiraju i budu uhvaćeni. A kod nas smo imali situacije, kod Banožića, kod Gorana Marića, mogao bih nabrojiti cijelu plejadu HDZ-ovih ministara, gdje je bio pritisak oporbe, gdje je bio pritisak javnosti, gdje je bio pritisak medija, gdje su zapravo i HDZ-ovci sami među sobom molili premijera da ih makne, pa ih se nije micalo za puno teže stvari nego što je krivo parkiranje.

I sada se pozivati na Estoniju i Finsku nema apsolutno nikakvog smisla i mislim da je apsolutno van svake forme”, naglasio je. Dodao je da se sada traži jako puno rješenja kako da se zatvori gdje eventualno neka informacija procuri.

“Koliko u Hrvatskoj prođe od početka nekakve istrage, pogotovo od spektakularnih uhićenja, do podizanja optužnice. Danas je 2024. godina, mi optužnicu za Agrokor još nemamo, a priča je krenula 2017. I to ima hrabrosti i volje rješavati u Uredu premijera, ali zato mi do danas nismo dobili odgovor na puno banalnija pitanja, možda i važnija, gdje i na kome su pukle mjere kod bivše državne tajnice, kod direktora jedne javne firme, isto tako iz kvote HDZ-a. Taj odgovor nemamo”, kazao je.

‘Oporba zastrašuje građane’

Mažar je rekao kako oporba zastrašuje građane s apsolutno malicioznim tvrdnjama, koje nemaju nikakvo zakonsko uporište. “Imate izvide koji su tajni, imate istragu koja je nejavna, imate podizanje optužnice kada taj proces postaje javan i ide na sud.

U ovom dijelu izvida koji su tajni i istrage koja je nejavna, a s razlogom je nejavna, zato što u tom dijelu se prikupljaju dokazi i činjenice na temelju kojih će se utvrditi je li postoji osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo, i onda se podiže optužnica”, kazao je. Istaknuo je da u trenutku dok se za osobu još ne zna postoji li osnovana sumnja, uski krug ljudi koji ima pravo uvida u spis, zloupotrebljava svoj položaj.

“Imate Ustav koji propisuje da kazneni postupak mora biti pravičan, imate da mora postojati pretpostavka nevinosti, da imate pravo na privatnost. I upravo Europska unija je i kroz direktivu poslala Republici Hrvatskoj da je taj dio izmijeni kako bi osnažila sudionike kaznenog postupka i zaštitila upravo taj dio. To se sada događa”, kazao je Mažar.

Poruke s inicijalima A.P.

Dodao je da novinar ne može biti počinitelj, poticatelj ni pomagač. “Imate zakon o slobodi medija, novinar nikad i ne može i ne treba i zakonski je zaštićen da ne govori svoje izvore. Oporba je prvo govorila da se udara na medije, na slobodu medija.

Sada kada je to otklonjeno, sada je njima sporno što mi želimo uvesti da ljudi koji zloupotrebljavaju svoj položaj i nanose štetu okrivljeniku ili nekome drugome, to ne rade na način koji je propisan zakonom”, kazao je.

Mrak Taritaš podsjetila je na poruke objavljene prije 11 mjeseci u kojima se spominje stanoviti A.P., ustvrdivši kako svi misle da je riječ o premijeru Andreju Plenkoviću. Ističe i kako ju je čudilo što je trebalo proći 11 mjeseci da zakon dođe u prvo čitanje.

Sprečavanje curenja informacija

“Taj članak 307 A će se njemu obiti o glavu. On je apsolutno nepotreban. Treba uvijek slušati one koji upozoravaju na štetnost zakona. Tko upozorava na štetnost zakona? Mediji. Čega se oni boje? Da će im uzeti se mobiteli, da će im se uzeti kompjuteri.

Pa je li to nama 2024. godine u jednoj zemlji koju svi volimo treba? Zašto to sve zajedno? Zato što se on naljutio, zato što se on uvrijedio, zato što je nekakva informacija procurila. On je premijer, nalazi se u javnom prostoru i sigurno da javnost zanimaju nekakve druge stvari. Nije problem što netko napravi, nego je problem što netko objavi da je taj napravio”, naglasila je.

S njom se nije složio i Klasić koji je kazao da svi žele da pravosudni sustav bude učinkovit. “Uvođenje ovih mjera zapravo i sprječava da nam cure te informacije. Bili smo nedavno zapravo i svjedoci da su pojedini okrivljenici i osumnjičenici, pošto su doznali da su pod mjerama, ili da se vodi postupak, bacili mobitele u Savu”, kazao je.

‘Učinkovit alat za pravosudnu vlast’

Smatra da izmjenama kaznenog zakona o curenju informacija sudbena i pravosudna vlast dobiva alat koji će biti učinkovit. “Svi želimo da nam je sudstvo učinkovitije, pa tako i državno odvjetništvo. Mi često pričamo o padu državnog odvjetništva. Meni podatak da naše odvjetništvo ima 93 posto potvrđenih optužnica govori koliko su oni i uz ovu kadrovsku devastaciju do sada bili učinkoviti.

Primjer vam su skandinavske zemlje na koje se volimo pozivati da jedna Švedska ima 80 posto potvrđenih optužnica, gdje sustav puno bolje i stabilnije radi nego kod nas. To pokazuje da ljudi imaju želju i intenciju da poboljšaju ovaj sustav”, kazao je, dodavši da su i ti ljudi “svjesni da iz sustava dolazi do curenja informacija koja ugrozi veliki broj zapravo i sudskih procesa”.

Istaknuo je i kako se ne radi samo o političkom pitanju, već i pitanju gospodarskog kriminala gdje neke mjere nakon curenja vrate postupak korak unatrag. “I onda se događa to da puno postupaka i pada na sudu, da se ti postupci vode godinama, jer je puno zapravo dokaza postalo nevažeće”, kazao je.