Vrhovni sudac prozreo Plenkovićeve namjere. 'Lex AP ima za cilj zastrašiti novinare. Javnost mora znati što se događa u sudskim postupcima'
Damir Kos je prilično detaljno objasnio što zapravo premijer želi postići izmjenama Kaznenog zakona
Sudac Vrhovnog suda Damir Kos za N1 je komentirao izmjene Kaznenog zakona koje se tiču curenja informacija iz istraga, a koje su u medijima okarakterizirane kao Lex AP. Do prijedloga za izmjene ovog zakona došlo je nakon što su se u medijima pojavili transkripti koji su iscurili iz slučajeva Josipe Rimac i Gabrijele Žalac, a u kojima su se pojavile poruke s inicijalima premijera Andreja Plenkovića.
“Kad se govori o curenju informacija, to nije od pamtivijeka prisutno na ovim prostorima. Sudovi su bili dosta kruti. Osobno, mislim da javnost mora znati što se događa u sudskim postupcima i da sud mora biti transparentan kako bi se dobio pravi odraz onoga što se događa na sudu”, kazao je Kos.
Novinari pred kućama osumnjičenika
Podsjeća i da su se u medijima u jednom trenutku počele objavljivati informacije koje su, kako je kazao, u pravilu bile na štetu okrivljenika. “Dakle, isključeno je da bi branitelji bili oni koji bi servisirali medije, isključeni su i sudovi. Ostale su one druge stranke u postupku, državni odvjetnici ili policija. Svi ćete se sjetiti javnih uhićenja.
Otkud novinarima informacije da će doći do uhićenja pa se pred njenom kućom stvore novinari? To je apsolutno štetno. Kad biste danas razgovarali s ijednim sucem, mislim da nitko ne bi bio zagovornik toga da ono bude u medijima jer svi žele da suđenje bude prepušteno njima. Međutim, kad se pojavio problem curenja informacija, moglo se lako detektirati otkuda cure”, kazao je Kos.
‘Javnost mora znati tko su i što su’
Ustvrdio je i da institucije unutar kojih se sumnjalo da informacije cure nisu napravile apsolutno ništa te da država također nije poduzela ništa da zadrži presumpciju nevinosti okrivljenika.
“Kad su se pojavile prepiske i telefonski razgovori dvije okrivljenice, koje su bile visoke državne dužnosnice i spomenule da će se obratiti osobi inicijala AP, što koincidira s inicijalima premijera. Na prvu je on rekao da se ništa ne može, ali onda je uslijedila žestoka reakcija te se pozvalo na zaštitu onoga koji se spominje, ne i okrivljenika.
Kad se govori o visokim državnim dužnosnicima ili dužnosnicima lokalne vlasti, notorno imaju smanjen prag zaštite svoje osobnosti. Javnost mora znati tko su i što su, kako bi se mogla opredijeliti na izborima koji slijede. Prešućivanje njihovih eventualnih nepodopština ili nečega gdje im se netko obraća, a ne reagiraju pred institucijama države s prezentacijom onoga što se od njih traži, je apsolutno negativno”, kazao je Kos.
‘Zakon ne spominje novinare, ali…’
Vladin prijedlog novog kaznenog djela neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje novi je udar na slobodu medija, tvrdi HND. Gledajući prijedlog Kaznenog zakona, Kos je kazao kako se u njemu ne spominju novinari. “Spominje se sve osobe koje su uključene u postupak, ali nema novinara, što je točno. No, to može proći kod onih koji nemaju pravnu naobrazbu.
Tko ima, zna da počinitelj može biti počinitelj ili sudionik, a sudionik može biti poticatelj i pomagač. To je načelna mogućnost počinjenja kaznenog djela. Iako ovdje nema pomagača i poticatelja, teoretski postoji mogućnost da se i njih optuži”, kazao je. Dodao je i da je zakonodavac, tamo gdje je htio, kod odavanja poslovne tajne i nekih djela izrijekom uključio dio u ‘ako je djelo učinjeno u javnom interesu, nema kaznene odgovornosti’, što u prijedlogu nije slučaj.
“Norma je, naizgled, sa svijetlim idejama napisana, ali, objektivno, bojim se da krije nešto posve drugo. Na posljednjem okruglom stolu me gospodin Zovko pitao može li se norma protumačiti kao pucanj u potiljak novinarstvu. Ne, jer je to krnja norma, prijetnja praznom puškom. Ova puška je prazna”, kazao je.
Povreda tajnosti postupka
Na njegovu konstataciju da je norma krnja, novinarka je Kosu postavila pitanje mogu li se, recimo, ikako odrediti mjere tajnog nadzora nad novinarima zbog sumnje u kršenje Članka 307.a,
odnosno povrede tajnosti postupka.
“Nema nijedne od tajnih mjera da bi se utvrdilo tko, kada i kako servisira novinare. S druge strane, zakonodavac jednako tako govori, kad se govori o predmetu koji bi mogao poslužiti za utvrđivanje krivnje neke osobe, predviđa mogućnost da se od trećih osoba zatraži izuzimanje određenih predmeta. Od svih, osim osobe koja je sama okrivljena, i izrijekom, novinara.
Dakle, novinar je jednako tako onaj od koga ne može doći… Kad bi došli do posjeda mobitela novinara tijekom pretrage nekog drugog prostora, koji je bio dopušten, onda zakon kaže da je mogućnost oduzimanja takvih predmeta isključena, osim ako se radi o pomagaču nekog kaznenog djela”, kazao je, dodavši da “norma ostaje za osobe koje su u njoj navedene, ne i za novinare”.
Demantirao premijerovu tvrdnju
Kos je prokomentirao i premijerovu tvrdnju da živimo u situaciji gdje se namjerno i s ciljem uzimaju informacije kako bi se učinila politička šteta, a onda suci pod dojmom te kreirane političke slike lupaju presude, te kazao kako je to “posve pogrešno”.
“Notorna je istina da svako servisiranje novinara određenim informacijama, ima određeni cilj. Ako nudim informacije koje ne dajem drugima i faza postupka je nejavna, imam svoj cilj. U pravilu, taj cilj je bio da se stigmatizira okrivljenika.
Svega je jedan slučaj koji je bio u interesu okrivljenika. Da li su nakon toga suci oni koji samo lupaju presude? Ne. Suci donose presude temeljem Ustava, zakona i znanja, ne temeljem onoga što želi javnost”, kazao je Kos za N1.