Banožićeva hit knjiga, u kojoj seriozno tumači što je e-mail, mogla bi mu uništiti imenovanje u izvanrednog profesora
Ako je ministar u zahtjevu za izbor u naslovnog izvanrednog profesora naveo ovaj priručnik kao jedan od svojih recentnijih radova, povjerenstva će ga morati procijeniti
Ministar obrane Mario Banožić, kako je danas otkrio Telegram, u postupku je apliciranja za titulu naslovnog izvanrednog profesora. Za postupak je platio gotovo 1000 eura Ekonomskom fakultetu u Osijeku koji provodi prvi dio provjere njegovih uvjeta za tu titulu. Nakon fakulteta, postupak se dalje seli na nacionalni Matični odbor za polje ekonomije. Bit će nužno utvrditi je li Banožić, otkako je u statusu docenta, objavio dovoljan broj klasificiranih radova te ostvario propisan doprinos u nastavi da bi mogao postati naslovni izvanredni profesor.
U tom je periodu ministar obrane, među ostalim, na Veleučilištu “Lavoslav Ružička” u Vukovaru objavio e-knjigu “E-marketing”. Označena kao nastavni materijal – i navedena u njegovoj znanstvenoj bibliografiji – ova bi se publikacija također mogla procjenjivati (i biti ključna) za njegovu novu titulu. Potrebno joj je pridati posebnu pažnju jer je, jednostavno, spektakularna; 2020. godine autor Banožić piše kako se e-mailom datoteke mogu prenositi “bez prebacivanja na diskete”, objašnjava što je body maila i tvrdi da je najpopularnija društvena mreža na svijetu – MySpace.
Podaci s početka 2000-ih
Ovo je samo dio bravura iz Banožićevog nastavnog materijala koji je objavljen u obliku e-knjige, iako je – sadržajno – riječ o Power Point prezentacijama objedinjenima na jednom mjestu. Materijal, bez ikakvog pretjerivanja, izgleda kao upoznavanje s osnovama interneta iz vremena samih početaka interneta. Ministar, naime, opisuje prednosti interneta, objašnjava što su domene, World Wide Web (“označava paučinu isprepletenu po cijelom svijetu”), web 2.0. Dotiče se i društvenih mreža pa 2020. piše kako su najpopularnije društvene mreže Facebook i MySpace.
Potonja je, pak, na vrhuncu popularnosti bila između 2005. i 2009. godine. Referirajući se na Facebook, Banožić o njemu piše terminom “The Facebook”, kako ga je Mark Zuckerberg nazvao brzo nakon pokretanja, no “the” je ispao iz imena ove društvene mreže 2005. godine. Posebno je intrigantan dio u kojem, 2020. godine, Banožić objašnjava – korak po korak – kako funkcionira e-mail pa piše kako je elektronička pošta “brza, jednostavna i puno jeftinija od obične pošte”. Njome se, objašnjava, mogu slati datoteke i to bez prebacivanja na diskete (!).
Tri profesorske recenzije
Prije tri godine, Banožić piše i kako su među najpopularnijim hrvatskim portalima vip.hr i iskon.hr, koji kao portali godinama ne postoje. Profesorica Sanja Gongeta, urednica priručnika, u njegovom predgovoru piše kako će on “zasigurno obogatiti i upotpuniti nastavni proces te pomoći ne samo studentima, nego i ostalim korisnicima”. Priručnik, odnosno nastavni materijal, objavljen je 2020. godine uz odobrenje Stručnog vijeća vukovarskog veleučilišta te uz tri recenzije, profesora Drage Ružića, Davorina Turkalja i Antuna Biloša.
Podaci koje smo ovdje naveli važni su jer daju naslutiti da bi ovaj nastavni materijal mogao biti dio Banožićeve znanstveno-nastavne građe koja će se procjenjivati za njegov izbor u naslovnog izvanrednog profesora. Odnosno, ako je Banožić u svojem zahtjevu za pokretanjem postupka za izbor u naslovnog izvanrednog profesora naveo ovaj priručnik kao jedan od svojih recentnijih radova, povjerenstva će ga morati procijeniti.
Uvjet za profesuru?
Naime, u Uvjetima Rektorskog zbora RH za ocjenu nastavne i znanstveno-stručne djelatnosti, prilikom procjene nastavnog doprinosa kandidata, jedan od uvjeta koji se može procjenjivati jest i “uvjet inoviranja nastavnog sadržaja”. Ovdje se, među ostalim, može ocjenjivati je li kandidat “na web-stranici ili na sučelju za e-učenje postavio recenzirane nastavne materijale iz najmanje jednog kolegija, koji su prihvaćeni od nadležnog stručnog tijela visokog učilišta”.
Kako smo već napomenuli, ovaj Banožićev priručnik okarakteriziran je kao nastavni materijal iz kolegija “E-marketing”, recenzirala su ga tri profesora, odobren je na stručnom vijeću vukovarskog veleučilišta i, u konačnici, objavljen na webu Veleučilišta. Drugim riječima, ako ga je Banožić naveo kao jedan od svojih radova s kojima je aplicirao za izbor u naslovnog izvanrednog profesora, stručna fakultetska i nacionalna povjerenstva morat će procijeniti je li ovo prihvatljivo kao jedan od kriterija za izbor u viši profesorski stupanj.