Opet je odgođen stečaj 3. maja, a Vlada je odbila i prijedlog restrukturiranja Uljanika

Na Trgovačkom sudu u Rijeci u srijedu je ponovno odgođeno ročište u sklopu prethodnog postupka radi utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka u 3. maju, a novo je ročište zakazao za 17. travnja.

Sutkinja Liljana Ugrin ročište je odgodila uz suglasnost predstavnika radnika i Nadzornog odbora 3. maja, Uljanika te privremenog stečajnog upravitelja za 3. maj te sljedeće ročište zakazala za 17. travnja. “Ako Vlada u međuvremenu donese odluku da se neće ići u spašavanje 3. maja, ročište mogu zakazati i telefonom da ne čekamo 17. travnja”, kazala je sutkinja.

Prijedlog za otvaranje stečaja podnijela Fina

Prijedlog za otvaranje stečaja nad Brodogradilištem 3. maj, koji je dio Uljanik grupe, krajem prošle godine je podnijela Fina, i to zbog evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana. Tada je bila riječ o iznosu nešto većem od 72 milijuna kuna. U međuvremenu je, pak, iznos blokade rastao pa su podatci od 12. ožujka govorili o dugu od 91 milijuna kuna, od kojih se 18,7 milijuna kuna odnosi na plaće radnika.

Ročište o tome hoće li 3.maj u stečaj do sada je već nekoliko puta odgađano. Najprije je bilo zakazano za 6. veljače, ali je odgođeno za 26. veljače, potom za 12. ožujka, a tada za 28. ožujka. I zadnji je put ročište u prethodnom postupku odgođeno s objašnjenjem da će se pričekati dogovor o isplati plaća i nastavku proizvodnje.

Vlada odbila prijedlog restrukturiranja Uljanik grupe

Premijer Andrej Plenković je sa sjednice Vlade u četvrtak poručio kako Vlada ne može podržati restrukturiranje Uljanik grupe jer bi ono značilo veliku financijsku izloženost države i ostaje otvorena za traženje dodatnih rješenja za brodogradiliša u Puli i Rijeci. Plenković je podsjetio da su prošli tjedna javnosti predstavljene brojke troškova restrukturiranja koje bi išle na teret poreznih obveznika.

Prema ponudi strateškog partnera (Brodosplita u vlasništvu Tomislava Debeljaka), ukupni troškovi restrukturiranja u maksimalističkoj varijanti iznosili bi 10,8 milijardi kuna, a u minimalna varijanta bi bila oko 7,5 milijardi kuna, rekao je.

“Provođenje ovakvog programa restrukturiranja od Vlade odnosno države zahtjevalo bi dodatno veliko i izdašno financijsko izlaganje, a bilo bi i nedvojbeno veliko opterećenje za sve hrvatske građane i za sve porezne obveznike. S obzirom na sve okolnosti, to nas upućuje na zaključak da je održivost predloženog koncepta restrukturiranja upitna, slijedom čega Vlada u ovom trenutku ovakvo restrukturiranje ne može podržati i ostajemo otvoreni da tražimo dodatna rješenja za brodogradilišta u Puli i Rijeci”, rekao je premijer na početku današnje sjednice Vlade.