Opet se aktualizirala priča sa skloništima, bivši šef za hitne situacije tvrdi: 'U Zagrebu ih imamo za 8 % građana'
Pavle Kalinić, bivši pročelnik, iskoristio je priliku i za još jedan mali napad na novu vlast
Pavle Kalinić, bivši pročelnik zagrebačkog Ureda za upravljanje hitnim situacijama Grada Zagreba i sigurnosni stručnjak, gostovao je na N1 televiziji i komentirao rat u Ukrajini te kako je hrvatska metropola (ne)pripremljena u slučaju da do najgoreg – nuklearnog napada – ipak dođe.
Na pitanje koliko je Hrvatska spremna za scenarij snažnog razbuktavanja rata te ima li Zagreb skloništa koja bi zaštitila ljude od moguće radijacije ili drugih ugroza, Kalinić je odgovorio da se u Zagrebu “možda može prihvatiti sedam do osam posto stanovnika”.
Devastirana skloništa
Istaknuo je da bi skloništa trebala biti opremljena filterima, kemijskim WC-ima, rezervnom hranom te vodom.
“Ta skloništa su devastirana nakon ’94, ’95 i ’96. Postojalo je jedno odgovarajuće sklonište u kojem su napravljene dvije operativne i strategijske sobe, što prije nisu imale ni vojska ni policija. Imaju li sada, ne znam, ali ova vlast pršti od nekompetencije za mnoge stvari pa i zaštitu”, tvrdi Kalinić.
Dodaje kako postoji mnogo novih podzemnih garaža za koje tvrdi da se s određenim doradama mogu pretvoriti u skloništa.
Grad upravlja s nešto manje od 200 skloništa
“Pokušao sam više puta to, ali nije bilo interesa, to su gledali kao dodatni trošak. U Hrvatskoj je uvijek ista logika – nama se to ne može dogoditi. Situacija nije bajna i s tim bi se trebalo ozbiljno pozabaviti, ali ne vidim u Zagrebu tko bi to mogao provesti, vidite da nisu u stanju skupljati smeće”, iskoristio je Kalinić priliku za novi napad na vlast koja je naslijedila Bandića.
Skloništa je u Zagrebu, inače, oko 1000, od čega je velika većina privatna, dok Grad Zagreb upravlja s nešto manje od 200. Desetak je atomskih skloništa javno, što znači da se nalaze na javnoj površini poput kulturnih centara i društvenih domova, nešto više je blokovskih – namijenjenih za stanovnike više zgrada, dok je ostatak kućnih, što znači da je to sklonište u zgradi namijenjeno samo za stanare.
Skloništa pretvorili u spremišta
Jedan od većih problema je u tome što je velik broj kućnih skloništa nakon Domovinskog rata pretvoren u spremišta za namještaj i bicikle ili prenamijenjen u poslovne prostore, a ova veća, blokovska i javna, dugi niz godina nisu kvalitetno održavana pa je u njih potrebno uložiti značajna sredstva.
Nekoć su postojali zakoni koji su regulirali rad i smještaj skloništa kako u Zagrebu tako i u ostatku Hrvatske, ali izmjenama i dopunama Zakona o civilnoj zaštiti 2015. godine ukinuli su se svi pravilnici koji su regulirali upravljanje skloništima. Zbog toga nije točno jasno tko i na koji način treba održavati skloništa – je li to mjesna i lokalna samouprava, civilna zaštita, stanari ili netko četvrti.