Oporba se uspjela međusobno posvađati čak i oko Zakona o hrvatskom jeziku

Prijedlog zakona o hrvatskom jeziku, čijim donošenjem skrb o hrvatskom jeziku i književnosti prvi put dobiva institucionalni okvir, podijelio je saborsku oporbu – lijevi dio smatra da je takav zakon besmislen, a desni dio kako je dobro što se donosi.

Pozivajući se na odredbe Ustava u kojem stoji da je u Hrvatskoj u službenoj upotrebi hrvatski jezik i latinično pismo, Sabina Glasovac (Klub SDP-a) i Anka Mrak Taritaš (Klub Centra, GLAS-a i Stranke s imenom i prezimenom) ne vide smisao u donošenju zakona o hrvatskom jeziku za koji kažu da je bez sadržaja i deklarativan.

“Jezik se njeguje, piše, govori i čita, a ne propisuje”, kazala je Glasovac ocijenivši da se zakon donosi u predizborne svrhe. “Što je smisao i cilj zakona… besmislen je i nepotreban”, rekla je Mrak Taritaš. Kada bi bio o korištenju hrvatskog standardnog jezika, bilo bi jasnije, dodala je.

‘Jezik je živ i zdrav’

Damir Bakić (Klub Možemo!) smatra da hrvatski jezik nije ugrožen i da ga nije potrebno štititi. “Hrvatski jezik je živ i zdrav, u dobroj formi i kondiciji i ne treba mu ‘life coach’ ni ovaj zakon”, ustvrdio je.

Desnica, s duge strane, smatra da je važno donijeti zakon o hrvatskom jeziku. “Bogu hvala da ćemo ga dobiti, manjkav je i nedorečen, ali sve se to može popraviti”, kazao je Nino Raspudić (Klub Mosta) istaknuvši da je jezik potrebno čuvati i njegovati.

“Kako će se sporazumjeti čovjek s Hvara i iz Bednje, na hrvatskom standardnom jeziku kojeg će učiti u školi i to je bit”, poručio je. Osim toga, naglasio je i kako nitko u Hrvatskoj ne smije biti diskriminiran zato što zna samo hrvatski jezik. “A hoće li HDZ ovime dobiti koji politički poen, možda i hoće, ali nama je puno važnije da se konačno zakon donese”, dodao je.

Strepnja kod manjina

Donošenje zakona podržao je i Zlatko Hasanbegović (Klub Domovinskog pokreta) naglasivši da podupire sve što dodatno naglašava i oživotvoruje hrvatsku državnu, narodnu, kulturnu i jezičnu samobitnost. Furio Radin u ime Kluba zastupnika nacionalnih manjina istaknuo je da nacionalne manjine prihvaćaju zakon ako se odvija sukladno Ustavu koji kaže da je Hrvatska Republika Hrvata i pripadnika nacionalnih manjina.

Upozorio je da određene odredbe nisu do kraja jasne što, kaže, izaziva svojevrsnu strepnju kod nacionalnih manjina. Milorad Pupovac (Klub SDSS-a) kazao je da ovaj zakon ne bi trebao nikoga uplašiti jer spada među liberalnije u EU-u, ne nosi sankcije i ne podržavljuje jezik. I on upozorava na neke odredbe koje su riskantne za ravnopravnost manjinskih jezika i pisama.

“Ako ne bude tako da ovaj zakon razumije da je u svakom jeziku pojedinac onaj kojeg se ne smije lišiti prava izbora na riječ, oblik i iskaz, onda će služiti kao pretpostavka za ograničavanje slobode u jeziku, nadam se da to neće biti”, kazao je Pupovac.

Našlo se vremena i za ZDS

Govorite o pravu izbora na iskaz, a pokušavate zabraniti ljudima da govore tri riječi zajedno jer tobože potiču na govor mržnje, reagirao je Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti), a na upit Pupovca koje su to tri riječi koje netko zabranjuje Milanović Litre je rekao: “Za dom spremni”.

“Postoje pozdravi u modernoj povijesti Europe uključujući Hrvatsku kojih se moderna Europa i svjetska civilizacija odrekla i osudila u bilo kojoj inačici”, uzvratio je Pupovac.

Andro Krstulović Opara (HDZ) naglasio je da je zakon uključiv, nema nikakvih zabrana, kažnjavanja ni jezične policije. Donosi se jer smo zrelo i razvijeno društvo koje mora njegovati i imati normu standardnome jeziku s kojim se svi u Hrvatskoj razumiju, rekao je i odbacio tvrdnju da se donosi radi predizborne kampanje.