Ministri se kunu da država ne uvodi jezičnu policiju, ali će zaposliti gomilu lektora kojima će ravnati specijalna komisija
Zakonom se utvrđuju osnovna pravila o službenoj i javnoj uporabi hrvatskog jezika
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs predstavio je prijedlog novog Zakona o hrvatskom jeziku.
“Dugo, dugo godina, ja ne znam više koliko, to je jedna od tema s raznim varijantama, inačicama, prijedlozima i mislim da nam je svima posebno zadovoljstvo što danas predstavljamo zakon koji je spreman da krene u javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću”, rekao je uvodno ministar Fuchs.
“Svrha Zakona o hrvatskom jeziku je zaštita identiteta hrvatskog naroda kroz jezik, jer jezik je nematerijalno dobro i zaista ima obilježje identiteta i obilježava pripadnost nekog naroda”, dodao je.
Trodioba na narječja
“Ovim zakonom utvrđuju se osnovna pravila o službenoj i javnoj uporabi hrvatskog jezika te se osigurava sustavna i stručna skrb o hrvatskom jeziku”, rekao je ministar.
Istaknuo je da je hrvatski jezik temeljna sastavnica hrvatskog identiteta i kulture. “Njegova posebnost je trodioba na tri ravnopravna narječja, čakavsko, kajkavsko i štokavsko”, dodao je.
Zatim je istaknuo da se Zakonom o hrvatskom jeziku ne ograničava sloboda književno-umjetničkog izražavanja kao ni privatna komunikacija. Isto tako, ne ograničava primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina ni Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, kazao je Fuchs.
Što će raditi lektori
U Hrvatskoj je u službenoj uporabi hrvatski standardni jezik i latinično pismo. Na hrvatskom jeziku održava se pismena i usmena komunikacija svih javnopravnih tijela u Hrvatskoj. Po potrebi – propisi, administrativni i drugi dokumenti – mogu se, uz hrvatsku inačicu, donositi i na drugim jezicima, nastavio je ministar.
Nadalje, javnopravna tijela u Hrvatskoj dužna su na hrvatskom jeziku osigurati jezično uređenje propisa i drugih dokumenata iz svoje nadležnosti, rekao je. Tijela državne vlasti i uprave to osiguravaju zapošljavanjem lektora, ako ih već nemaju, dodao je Fuchs.
“Lektori će izvještavati Institut za hrvatski jezik i Vijeće za hrvatski jezik o terminološkim nedoumicama ili leksičkim prazninama koje se odnose na nove pojmove”, kazao je ministar.
Hrvatski jezik u medijima
Zatim je ministar govorio o javnoj uporabi hrvatskog jezika, rekavši da se odnosi na “usmenu ili pismenu jezičnu obavijest u prostoru namijenjenom široj publici”. “U neslužbenim prigodama moguća je uporaba narječnih idioma, radi poticanja regionalnih posebnosti”, dodao je.
Kada je riječ o medijskim sadržajima, može se uz uporabu hrvatskog jezika koristiti i narječni idiom, posebno kada za to ima umjetničkih razloga, kao i u sinkronizaciji filmova za sve dobne skupine.
Hrvatski jezik u obrazovanju
Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku, ali moguća je i na nekom od stranih jezika – sukladno propisima koji uređuju djelatnost odgoja i obrazovanja.
Vijeće za hrvatski jezik
U javnoj uporabi, u slučaju prijevoda, nazivi kulturnih, sportskih, zabavnih i stručnih manifestacija ili konferencija i priredaba, ispisuju se prvo na hrvatskom jeziku.
Nadalje, tekst na stranom jeziku koji se objavljuje u časopisu sufinanciranom iz državnog proračuna, ima sažetak na hrvatskom jeziku.
Vlada će osnovati Vijeće za hrvatski jezik, koje će biti koordinacijsko i savjetodavno tijelo, rekao je Fuchs. “Vijeće će skrbiti o hrvatskom jeziku, promicati kulturu hrvatskog jezika u službenoj i javnoj uporabi skrbiti i baviti se pitanjem zaštite bogatstva hrvatskog jezika”, poručio je ministar.
‘Zakon nije jezična policija’
“Želimo jasno istaknuti da Zakon nije jezična policija, ne propisuju jezičnu normu i ne sadrži prekršajne odredbe. Dakle, nije represivan. Zakon nije puristički, kakvim ga mnogi žele predstaviti”, poručio je Fuchs.
Riječ je uzela ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, rekavši da “nikakva namjera ovog zakona nije penalizacija i nametanje normi”.
