Orban istaknuo da neće slušati ničije lekcije i da je multikulturalnost na Zapadu tek propali eksperiment

Mađarska odbija naredbe najviših europskih institucija o izbjeglicama

Hungarian Prime Minister Viktor Orban is greeted by President of the European Commission Jean-Claude Juncker on the second day of the fourth European Union (EU) eastern Partnership Summit in Riga, on May 22, 2015 as Latvia holds the rotating presidency of the EU Council. EU leaders and their counterparts from Ukraine and five ex-Soviet states hold a summit focused on bolstering their ties, an initiative that has been undermined by Russia's intervention in Ukraine. AFP PHOTO / JANEK SKARZYNSKI
FOTO: AFP

Mađarska brani svoje protivljenje planovima Europske unije o obveznim kvotama za izbjeglice tako što kaže da ne želi ponoviti “propale eksperimente” Zapada vezane uz multikulturalnost. U prkosnom odbijanju naredbi od najviših europskih institucija, desničarska vlada u Mađarskoj kaže da nije zainteresirana za “lekcije” od strane Europske unije o primanju izbjeglica s Bliskog istoka, piše britanski Telegraph.

Ovi komentari direktan su odgovor na primjedbe jednog od europskih čelnika koji je prošli tjedan kritizirao mađarskog premijera Viktora Orbana zbog suprotstavljanja kvotama i zbog postavljanja ograde na granice za izbjeglice koje pokušavaju doći do Europe.

Mađarska misli da multikulturalizam nije uspio

Frans Timmermans, nizozemski potpredsjednik Europske komisije, rekao je kako je “raznolikost budućnost svijeta” i da će se zemlje istočne Europe jednostavno morati “naviknuti na to”. U intervjuu za The Sunday Telegraph, Orbanov glasnogovornik Zoltán Kovács odgovorio mu je rekavši da je integracija u većini zemalja zapadne Europe imala u najboljem slučaju ograničen uspjeh. Mađarska, rekao je, ne osjeća ni želju ni obvezu slijediti taj put.

“Za razliku od vizije gospodina Timmermansa, mi ne možemo vidjeti budućnosti”, rekao je Kovács. “Ali svjesni smo prošlosti, i multikulturalizam zapadne Europe prema našem mišljenju nije uspješan. Želimo izbjeći ponavljanje istih pogrešaka”, naglasio je. Posljednji oštar nastup iz Budimpešte pokazuje rastući politički jaz između Bruxellesa i novijih istočnoeuropskih članica EU-a, koje su sve do izbijanja izbjegličke krize predstavljale čvrsti integrativni faktor unutar EU.

Bivše komunističke zemlje nemaju novca ni nasljeđe

U srijedu je plan Europske komisije o raspodjeli 120.000 tražitelja azila u 28 članica izglasan kvalificiranom većinom glasova, uz protivljenje Mađarske, Poljske, Češke i Slovačke. Mađarska i Slovačka zaprijetile su sudskim osporavanjem te odluke.

I dok kritičari optužuju Orbana za rasizam zbog njegovih izjava kako je “kršćanska Europa” pod prijetnjom, Budimpešta inzistira da bivše komunističke zemlje nemaju niti novca niti kulturu koja bi im omogućila prihvaćanje velikog broja migranata koji ne dolaze iz Europe. Propisi iz Bruxellesa o tome kako bi trebalo izgledati idealno društvo mađarskoj su vladi oživjeli sjećanja na sovjetsku vladavinu i naredbe iz Moskve.

Ne žele da im predavanja drže ljudi koji nisu živjeli u Mađarskoj

“Gospodin Timmermans je u pravu kad kaže da mi nemamo isto iskustvo kao zapadna Europa, gdje su zemlje poput Nizozemske, Velike Britanije i Francuske doživjele velike imigracije kao rezultat svoga kolonijalnog naslijeđa”, rekao je Kovács. “Ali mi bismo se željeli nositi s našim problemima na način koji nama odgovara”.

“Posebno ne želimo da nam ljudi koji nikad nisu živjeli u Mađarskoj pokušavaju držati predavanja o tome kako bismo se mi trebali nositi s vlastitim problemima. Nazivati nas rasistima ili ksenofobima najjeftiniji je mogući protuargument. Koristi se samo kako bi se izbjegao razgovor o pravim problemima”, rekao je Kovács.

Ne razlikuje se to puno od stajališta Velike Britanije

Mađarska je izazvala gnjev europskih čelnika odlukom da postavi zid na svoje granice te da potom upotrijebi suzavce i vodene topove kad izbjeglice pokušaju ući u zemlju. I dok se Viktor Orban smatra čudovištem zbog svojih izjava, njegovo se rješenje za izbjegličku krizu ne razlikuje u mnogome od britanskog, prema kojem će sustav kvota samo potaknuti nove dolaske ljudi, piše Telegraph.

Obje zemlje tvrde da bi prioriteti trebali biti poboljšanje uvjeta u izbjegličkim kampovima u Siriji susjednim državama, Turskoj, Jordanu i Libanonu te veće financiranje granične agencije FRONTEX u takozvanim zemljama “na prvoj liniji” poput Grčke, kamo tisuće izbjeglica stiže svakog tjedna preko Egejskog mora iz Turske.