Orbanova populistička politika sve ozbiljnije ubija mađarsku ekonomiju. Analitičari imaju dosta sumorne prognoze
Politikom je doveo do slabljenja konkurentnosti i pada investicija
Crnoj ovci Europe, kako je sam sebe prozvao mađarski premijer Viktor Orban, u posljednje vrijeme dosta toga ide od ruke, barem što se tiče politike. Orban naime tvrdi da je njegove tvrde stavove o imigraciji i propitkivanje statusa quo u Europskij uniji opravdala pobjeda Donalda Trumpa na američkim izborima i ishod referenduma u Velikoj Britaniji. Na domaćem terenu, piše Bloomberg, dominacija stranke na vlasti čini ga glavnim favoritom na sljedećim izborima.
Međutim, ako retoriku ostavimo po strani, čini se kako se raspoloženje ipak mijenja. Gospodarske projekcije imaju ozbiljan teret optužbi zbog nepotizma i državnog intervencionizma, koji potkopavaju konkurentnost, koče rast i odbijaju investitore; čak unatoč tome što je Mađarska u posljednje vrijeme popravila svoj kreditni rejting.
Standard za populističku politiku
“Mađarska je još jedna priča o postepenom usporavanju gospodarskog rasta i potencijala za rast, što je rezultat državnog kapitalizma kojeg se potiče kratkoročnim intervencionističkim mjerama”, ocjenjuje ekonomska analitičarka Evghenia Sleptsova s instituta Oxford Economics.
Viktor Orban, koji je već postao standard za populističku politiku u Europi, poznat je po odbijanju liberalne demokracije, navijanju protiv establišmenta EU i napada na globalne kompanije, dok je istovremeno uspijevao zadržati visoki rejting u političkim anketama.
Nakon 2016. godine, koja bi se mogla okarakterizirati kao godina prkosa konvencionalnoj političkoj razboritosti, Orbanova uloga u svemu tome stvorila je od ovog mađarskog državnika materijal za studijski slučaj.
Loš rejting na ljestvici konkurentnosti
u Mađarskoj su vidljive posljedice Orbanovih poteza kojima je učvršćivao ulogu države u gospodarstvu, od izravnih akvizicija banaka ili utjecaja na situaciju na tržištu promjenama zakona koji su išli na ruku lokalnim investitorima, na štetu multinacionalnih kompanija.
Orbanovi protivnici upozoravaju na činjenicu da je Mađarska pala na globalnoj ljestvici konkurentnosti. Prema Indeksu globalne konkurentnosti za 2016. godinu, koji na temelju istraživanja u kojem sudjeluju direktori kompanija objavljuje Svjetski ekonomski forum (WEF), Mađarska je po pitanju učinkovitosti vlasti i transparentnosti bolja jedino od Madagaskara i Venezuele.
Prošloga tjedna, Mađarska je napustila Partnerstvo za otvorenu vlast, Open Government Partnership, inicijativu čiji je cilj osigurati konkretan napredak na području transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti. Svoj su odlazak obrazložili time da je inicijativa pristrana te da je postala sredstvo za pametovanje drugim zemljama.
Pretvaranje u Potemkinovu ekonomiju
“Mađarska se pretvara u Potemkinovu ekonomiju”, tvrdi Jozsef Peter Martin, šef organizacije Transparency International iz Budimpešte. “Na van sve izgleda dosta dobro, no iznutra je propadanje.” Naravno, vlada se s time ne slaže.
Orban koji je ujedno i prvi europski lider koji je podržao kandidaturu Donalda Trumpa, hvalio je njegov otpor prema mainstream pristupu u kreiranju gospodarske strategije. Doduše, ekonomske brojke išle su im u korist. Financijska agencija za procjenu kreditnog rejtinga Moody’s početkom studenog je digla mađarski kreditni rejting ocijenivši je pogodnom za investiranje.
Prije Moodyja to su učinile Fitch i S&P, jer je Orban ispoštovao svoje obećanje o discipliniranju potrošnje. Troškovi zaduživanja za Mađarsku sada su niži nego u Poljskoj, koja ima bolji rejting. Stopa nezaposlenosti iznosi 4,7 posto i među najnižima je u Europi.
Nekad je bila magnet za strane investicije
“Mađarska se iz crne ovce pretvorila u priču o uspjehu”, izjavio je Orban početkom prosinca. Ipak, njegova je vizija podsjetnik na opasnost od onoga što on sam opisuje kao “neliberalne države”, koje su nastale po uzoru na države poput Rusije. Mađarska je nekada bila magnet za strane investicije, koje su se slijevale u istočnu Europu devedesetih godina.
Pod parolom strateških interesa, vlada je preuzela na sebe kompletno prekrojavanje pravila igre na tržištu u svim sektorima, od kompletne industrije, energetike i banaka, pa sve do dimnjačara i tobacco shopova. Regulatorne promjene rezultirale su time da su talijanska energetska kompanija Eni i francuska energetska grupacija Suez prestale poslovati u Mađarskoj, a francuska elektroprivreda svoju tamnošnju podružnicu je ovoga mjeseca prodala državi.
Gospodarski rast najsporiji u zadnje tri godine
Orban je na brzinu preoblikovao ekonomiju tako što je raskopao mehanizme kočenja i ravnoteže koji u demokratskom društvu čuvaju i reguliraju dužnu odgovornost izvršne vlasti prema zakonodavnoj. Nezavisne institucije vode njegovi ljudi.
Šef državnog tužiteljstva je član Orbanove stranke, šef centralne banke je bivši ministar kojeg je Orban prije zvao svojom desnom rukom, a ustavni sud popunjen je lojalnim sucima. Parlamentom dominiraju Orbanovi zakonodavci koji rutinirano i po potrebi mijenjaju zakonske propise. Nezavisni mediji polagano iščezavaju, a većina ih je već pod kontrolom Orbanovih saveznika.
Sve to skupa itekako je ostavilo traga na investicijama. Ove su godine, do kraja rujna, investicije pale za preko 14 posto. Gospodarski rast je najsporiji u protekle tri godine objasnio je za Bloomberg Anders Svendsen, glavni analitičar za globalna sitraživanja u Nordea Bank u Kopenhagenu. Prema procjenama Morgan Stanleyja, potencijal za rast do 2030. godine iznosi 1,7 posto, dakle manje nego susjedne Poljska i Češka.
Kompanije nemaju povjerenje u institucije
“Kompanije izbjegavaju investirati u Mađarsku, i to zbog bazičnog nepovjerenja u državne institucije”, tvrdi Svendsen, koji je u posljednjem kvartalu imao najpreciznija predviđanja o kretanju mađarske valute.
“Sve te kritike su neutemeljene, rang ljestvica konkurentnosti se radi na temelju potpuno subjektivnog mišljenja nekoliko rukovoditelja kojima se želi dezinformirati investitore”, izjavio je u intervjuu Antal Rogan, Orbanov šef osoblja. Iz vladinog kabineta poručili su da oni samo žele preuzeti kontrolu nad strateškim industrijama i od njih stvoriti nacionalne šampione, nakon što je ekonomija tijekom devedesetih devastirana sumnjivim privatizacijama.
Priznanje premijerovog šefa kabineta
Iako se možda čini da probleme vide samo autsajderi, to baš i nije tako. “Zabilježen je brutalni pad u konkurentnosti, bez obzira na to što je Mađarska uspjela povući milijarde eura iz europskih fondova, osnovanih za pomoć siromašnijim zemljama poput Mađarske da se lakše natječu sa zapadnim zemljama”, izjavio je Janos Lazar, premijerov šef kabineta na nedavno održanoj konferneciji u Budimpešti.
“Gospodarski rast Mađarske, koji je u rujnu iznosio dva posto, mora se barem udvostručiti”, kazao je.”Situacija je grozna”, izjavio je Lazar. “Trend je očigledno loš i mora se popraviti jer su nas sve zemlje u regiji ostavile na cjedilu.”
Sumorne prognoze bivšeg ministra
O pokušaju da bar malo poprave situaciju s investicijama, u pripremi je zakon prema kojem će za državne natječaje i natječaje za dodjelu sredstava iz EU fondova morati aplicirati više subjekata, a sve prijave bit će objavljene na internetu. Orban je najavio da će korporativni porez od sljedeće godine iznositi devet posto, a u nišnim sektorima, poput autoindustrije, uvode se velikodušne porezne olakšice.
“Ipak, možda sve to skupa neće biti dovoljno”, smatra Attila Chikan, koji je obavljao funkciju ministra gospodarstva u prvom Orbanovom mandatu. Chikan je sada profesor na Sveučilištu Corvinus u Budimpešti. Ekonomija će, prema procjenama 32 ekonomista koja je anketirao Bloomberg, možda rasti 2,6 posto 2017. godine, dakle brže od 2,1 posto koliko su projekcije za ovu godinu, no to je i dalje sporije od gospodarskog rasta iz 2014. i 2015. godine.
“Dokle god vlada grabi sve veće i veće komade privatnog sektora i dokle god se odluke donose na temelju poznanstava a ne tržišnih sila, neće biti ozbiljnog poboljšanja”, zaključio je Chikan.