Otkrivamo detalje showa na sudu. HŽ pokušao osporiti da je putnik ostao invalid jer se vlak zabio u betonski zid
U novom nadrealnom slučaju državna ustanova je tužila državnu tvrtku zbog željezničke nesreće iz 2009.
Telegram je već izvještavao o pravosudnim repovima proizašlih iz željezničkih nesreća koje su se dogodile prije više od deset godina. Najpoznatija od njih, ona u Rudinama, nedavno je opet bila aktualna na sudu: jedna državna željeznička tvrtka tužila je drugu zbog pitanja tko će platiti odštetu stradalima. Igrom slučaja, iz iste 2009. godine datira još jedna nesreća zbog koje se državna tijela međusobno tuže.
Nakon teških ozljeda poslije udarca vlaka u betonsku prepreku na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, jednom je putniku priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog nesposobnosti za rad. No, tvrtka HŽ putnički prijevoz prestala je plaćati Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje naknadu štete u trenutku kad je putnik došao u dob za starosnu mirovinu, pa su ih u HZMO-u tužili. K tome, iz HŽPP-a su pokušali osporiti da nesreća ima veze s tjelesnim oštećenjem putnika(!), pa je to morao službeno utvrditi i vještak.
Udarac vlaka u betonski grudobran
Nesreća se dogodila nekoliko dana uoči Božića 2009. godine. Vlak Sisak-Zagreb pristigao je na Glavni kolodvor i kompozicija je počela s kočenjem. No sustav je otkazao, pa se električna lokomotiva zabila u betonski grudobran. Većina putnika, njih oko 45, bilo je samo lakše ozlijeđeno, ali sedam ih je zadobilo teške tjelesne ozljede.
Jedan od njih bio je i B.J. koji je putovao na posao. Umjesto na radnom mjestu, završio je u bolnici zbog prijeloma sljepoočne kosti, krvarenja u mozgu i uganućem vratne kralježnice. Nakon četiri operacije, fizikalnih terapija i liječenja, dvije godine od nesreće utvrđeno mu je tjelesno oštećenje od 70%, a još kasnije i profesionalna nesposobnost za rad. Nesretni čovjek morao je u invalidsku mirovinu.
Isplaćivali naknadu štete, pa prestali
Kako je formalno bila riječ o ozljedi na radu, HZMO po zakonu može od pravne osobe koja je prouzročila tjelesnu ozljedu ili gubitak radne sposobnosti tražiti naknadu štete za davanja koja isplaćuju ozlijeđenim osobama. U ovom slučaju, mirovinu nastalu zbog ozljede u vlaku i posljedično profesionalne nesposobnosti za rad.
Kako stoji u presudi, u HŽPP-u su uredno od 2012. do srpnja 2019. plaćali HZMO-u naknadu štete, s obzirom na to da su putniku isplaćivali naknadu za tjelesno oštećenje i invalidsku mirovinu. Ali onda su prestali. Kako su argumentirali u odgovoru na tužbu, osim što “osporavaju uzročnu vezu između događaja i nastale štete”, smatraju kako bi putnik u 65. godini života ionako stekao pravo na starosnu mirovinu, pa više nije bilo osnove da plaćaju naknadu štete HZMO-u.
Vještak ih pokopao na sudu
Dakle, nakon što su godinama plaćali, HŽPP-u je u tom trenutku postalo “životno nelogično i neuvjerljivo” da teška ozljeda u nesreći ima veze s nesposobnošću za rad koja je formalno utvrđena idućih godina. HZMO je, logično, sudu predložio angažiranje vještaka i provođenje medicinskog vještačenja kako bi se sve službeno utvrdilo.
Vještak je, očekivano, istaknuo kako je nepobitno da postoji direktna uzročno-posljedična veza između ozljede u nesreći i kasnije nesposobnosti za rad. Morao je napomenuti i kako se tek nakon kraja liječenja – koje je u ovom slučaju potrajalo zbog kompleksnih ozljeda – donose službena rješenja o invalidnosti ili naknadi za tjelesno oštećenje.
HZMO je na Općinskom sudu u Sisku, na koncu, nepravomoćno dobio presudu. Svota sporne naknade o kojoj je bila riječ iznosila je nevelikih 8.220,27 eura plus kamate. Ali spor između državne ustanove i državne tvrtke očito je morao doći na sud kako bi se riješio. U prošlogodišnjem izvješću o stanju u pravosuđu, predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić apelirao je da se obuzda “državno parničenje” u kojem se sudove zatrpava parnicama između državnih tijela i tvrtki.