Otkrivamo što je sve radio bliski suradnik ministrice kulture: konzervatori bogatim investitorima zabrane gradnju, on je ipak dozvoli
Tri primjera koja je analizirao Telegram pokazuju kako je Davor Trupković ‘baštinu podvodio investitorima’
Nekadašnji pomoćnik ministrice kulture i aktualni glavni konzervator Davor Trupković, u više je navrata “gazio” rješenja svojih kolega kojima je bio nadređen, a njegova su mišljenja, proizlazi iz dokumentacije, često prevagnula na stranu investitora. Trupkovićev potpis stoji na nizu spornih rješenja koja svjedoče o vrlo neobičnom odnosu prema baštini, velikodušnom razumijevanju interesa investitora i zaobilaženju mišljenja regionalnih odjela pri donošenju odluka u vrhu Ministarstva kulture.
Trupkovićevo je ime postalo poznato široj javnosti nakon što je policija prošli petak pretresla njegov dom po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) radi izvida u slučaju nezakonitog trošenja novca iz fondova EU na Geodetskom fakultetu. Skeniranje zgrada dogovorili su ministrica Nina Obuljen Koržinek i bivši dekan Geodezije Almin Đapo, dok je Davor Trupković bio je zadužen za provedbu ugovora.
Trupković je bio ključan i u slučaju hotela Bellevue u Crikvenici, koji je nagrdio vizuru grada: za izgradnju hotela nadležni konzervatori u Rijeci nisu dali zeleno svjetlo pa je dozvola ishođena tek nakon intervencije iz Zagreba.
Poguranac za investitora
Trupkovićeva druga intervencija oko stambene zgrade u Opatiji manje je promijenila vizuru, no potvrđuje da je riječ o sličnom obrascu. Kako je progurana višestambena zgrada u opatijskoj Ulici maršala Tita, za koju stručnjaci tvrde da nema veze s matricom susjedstva, da je viša i bitno većeg volumena od okolnih zgrada, te da vrt postoji samo u tragovima, može se iščitati iz dokumenta koji su u posjedu Telegrama.
Investitor zgrade je Abau, tvrtka kći velikog albanskog koncerna Gener2, koja je u zagrebačkoj Praškoj ulici nedavno otvorila Met Boutique Hotel. Investitori se 2018. obraćaju Konzervatorskom odjelu u Rijeci tražeći rušenje Vile Helena, na čijoj čestici žele podići novogradnju.
Riječki konzervatori odbijaju rušenje postojeće zgrade. Argumentiraju da zgrada, tipska ambijentalna mediteranska gradnja, nije dotrajala i da joj nije ugrožena stabilnost te sugeriraju rekonstrukciju.
Sporno mišljenje Ministarstva
Arhitekti albanskog investitora nakon toga pišu u Zagreb. Od Ministarstva kulture traže pojašnjenje, pa Trupković daje svoje mišljenje. Zaključuje da Vila Helena, koju poduzetnici žele rušiti, “nema nikakve povijesno-umjetničke vrijednosti ili značaja, iako je nedvojbeno vrlo slojevita i zanimljiva zgrada duge povijesti”.
Trupković, tada pomoćnik ministrice Obuljen Koržinek, sugerira da je prihvatljiva nova izgradnja. Štoviše, navodi da se uvidom u idejni arhitektonski projekt “može zaključiti da on nastoji uvažiti odredbe važeće prostorno-planske dokumentacije te urbanistička obilježja okruženja u smislu gabarita novogradnje te tretmana zelenila”.
Iako se u mišljenju Ministarstvo kulture poziva na prostorne planove, koji nemaju veze s konzervatorskom strukom, projekt prolazi. Rješenje Konzervatorskog odjela u Rijeci pregaženo je odlukom drugog stupnja u Ministarstvu kulture u Zagrebu.
Nepoštivanje ambijenta i naslijeđa
Prema riječima upućenih u slučaj, projektanti crvene zgrade su doduše napravili nekoliko kompromisa i umanjili gabarite. No, zgrada je svejedno navedena kao loš primjer u Konzervatorskom elaboratu, što ga je za Grad Opatiju izradio zagrebački Arhitektonski fakultet.
Ugledni stručnjaci navode, među ostalim, tu zgradu kao jednu od onih koje “svojim gabaritima ne poštuje ambijent već nastoji maksimalno iskoristiti parcelu”. Iako nije jedina, zgrada kojoj je zeleno svjetlo dao Trupković, u elaboratu se ističe kao primjer “recentne izgradnje koja ne uvažava urbanistički koncept rahle gradnje na perivojno uređenim parcelama, nastojeći maksimalno tlocrtno i visinski iskoristiti građevnu česticu, bez uklapanja u kontekst i poštovanja naslijeđene urbane matrice”.
Zgrada čiji se apartmani oglašavaju na Bookingu nije gora od sličnih koje niču, ali s Opatijom nema puno veze – mogla bi stajati i na Velikom brdu iznad Makarske ili negdje na Viru.
Kako nestaje ‘mali Beč’
“Ovaj je slučaj samo dokaz da se Ministarstvo kulture propušta angažirati u zaštiti baštine i naših vrijednih gradova sa zaštićenim zonama i – upravo suprotno – ‘podvodi’ baštinu investitorima”, kaže Neva Slani, nezavisna vijećnica u Gradskom vijeću Opatije i viša predavačica na Učiteljskom fakultetu riječkog Sveučilišta.
“Ta zgrada, jedna od brojnih novogradnji, nije poštovala opatijsku tradiciju, prevelika je za česticu na kojoj je izgrađena i iz nje je nestao veliki vrt, obilježje Opatije kao nekadašnjeg grada parkova i vrtova.”
Ističe kako je tužno da se gubi identitet Opatije koji oblikovao austrijski arhitekt Carl Seidl, projektant mnogih značajnih objekta na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Vile, hoteli, lječilišta, upravne i sakralne zgrade pretvorili su Opatiju u “mali Beč na moru”. Prepoznatljiv arhitektonski identitet Opatije sad nestaje uz, čini se, asistenciju vrha Ministarstva kulture.
Šaka u oko u Crikvenici
Spomenuti hotel Bellevue u Crikvenici izgrađen je unutar kulturno-povijesne cjeline grada Crikvenice i nalazi se pod preventivnom zaštitom. Kronologiju događaja predano je popisao Željko Smolčić, izvanredni profesor s Građevinskog fakulteta u Rijeci, koji otpočetka ukazuje na nepravilnosti.
Budući da je riječ o intervenciji u zoni kulturnog dobra, Konzervatorski odjel u Rijeci izdao je 2016. posebne uvjete po kojima projektant mora izraditi glavni projekt. Tražili su da se dograđeni dio hotela mora integrirati u siluetu i ne smije stršati iznad postojećeg uličnog niza, dakle ne smije biti viši od 21,64 metara. Tri godine kasnije, riječki konzervatori odbili su potvrditi glavni projekt, jer nije poštivao visinu građevine, način nadogradnje pročelja i inkorporiranja dvorišnog pročelja povijesne zgrade u novu strukturu.
Posebni uvjeti za posebne investitore
Investitor se žalio Ministarstvu kulture. Naveli su da je projekt “napravljen u suradnji i sukladno naputcima i vodiljama sa strane Ministarstva kulture”. Kako je dogovoreno da će buduće upravljanje hotelom preuzeti poduzeće Jadran Crikvenica d.d., u vlasništvu dva hrvatska mirovinska fonda, daljnji razgovori u Ministarstvu nastavljeni su s njima.
Prema zaključku sa zajedničkog sastanka, donosi se rješenje da će se glavni projekt poslati Konzervatorskom odjelu u Rijeci, a Ministarstvo kulture će im još poslati dopis u kojem izražava svoju suglasnost.
U jesen 2019. pomoćnik ministrice Davor Trupković potpisuje dokument koji se zove Nacrt posebnih uvjeta. Iako taj dokument ne definira nikakve posebne uvjete, nego samo konstatira kronologiju zbivanja oko hotela, u dokumentu se naglašava da je Grad Crikvenica donio Odluku o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja.
Predimenzionirana gradnja
Prema tim izmjenama, najveća dopuštena ukupna visina građevina iznosi 23,50 metara, dakle gotovo dva metra više nego što su maksimalno dopustili riječki konzervatori, koji su ionako bili široke ruke. Utvrđuje se da projekt nadogradnje hotela zadovoljava navedene uvjete te nema prepreke za potvrdu glavnog projekta.
Potpuno je nejasno zašto glavni konzervator uopće raspravlja o prostornim planovima, budući da konzervatori svoje odluke moraju donositi neovisno o prostornim planovima. No, fantomskim Nacrtom posebnih uvjeta, koji je potpisao Trupković, prvostupanjsko odbijanje potvrde glavnog projekta je poništeno i hotel Bellevue u Crikvenici sad ima sedam etaža.
Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva dobilo je prije dvije godine prijavu da je građevinska dozvola za hotel izdana nezakonito, pa je od Ministarstva kulture zatražilo nadzor zakonitosti izdavanja potvrde glavnog projekta. Tek nakon pola godine, Ministarstvo kulture priznaje da je potvrda glavnog projekta bila kontradiktorna: glavni projekt je istodobno potvrđen i utvrđeno je da nije u skladu s posebnim uvjetima.
Brisanje tragova
Na upit Telegrama Ministarstvo kulture sad kaže da izdani dokument nije bio potvrda glavnog projekta. “U njemu se navodi kako taj projekt nije u skladu s Posebnim uvjetima zaštite koje je izdao nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci, stoga ima obilježja rješenja o odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta,” navode. Sugeriraju da pitanje o dopuštenju gradnje uputimo tijelu nadležnom za izdavanje građevinske dozvole.
Sporni slučaj mogao bi postati i Porto Baroš, veliki zajednički projekt ACI-ja i njemačke Lürssen Grupe. Gradit će se luksuzna marina, za koju se u PR člancima obećava da će “privući nautičku klijentelu visoke platežne moći”.
No, projekt bi, upozoravaju stručnjaci, mogao zauvijek izbrisati trag da je na tom mjestu postojalo išta osim novih investitora. U tijeku je donošenje odluke o statusu takozvanog Čalogovićevog lučkog skladišta, dragulja moderne, budući da je restauracija skupa i investitoru je uvijek uklanjanje najjednostavnije rješenje.
Nije podnesen zahtjev za obnovu
“U Zaštićenom skladištu 40 trebali bi biti smješteni ugostiteljski, poslovni, trgovački i drugi uslužni sadržaji, no točan izgled i namjena bit će definirani nakon što se utvrde točni uvjeti koje će odrediti konzervatori”, naveli su početkom godine iz tvrtke ACI Gitone.
U sušačkoj su luci 1931. izgrađeni skladište i dvorana carinarnice i financijske kontrole, prema nacrtima građevinskog inženjera Milana Čalogovića, jednog od osnivača i organizatora Tehničke visoke škole u Zagrebu. Neki od posljednjih dokaza da je Rijeka po arhitekturi lučkih građevina bila u razini europskih i svjetskih luka, strahuju naši izvori, mogla bi biti izbrisana.
Ministarstvo kulture na naš upit ističe da je Skladište 40 u Porto Barošu pojedinačno zaštićeno kulturno dobro i da će ta zgrada biti obnovljena prema posebnim uvjetima Konzervatorskog odjela u Rijeci. Prema podacima Konzervatorskog odjela u Rijeci, zahtjev o pokretanju postupka obnove još nije podnesen.
‘Suradljivost s investitorima’
Kada je nedavno problematiziran slučaj rekonstrukcije rive u Cavtatu, zaštićenoj kulturnoj cjelini koja je dobila je dozvole bez ikakvih konzervatorskih uvjeta, ministrica Obuljen Koržinek u kamere Nove TV izjavila je da je riječ delikatnoj temi. “Osim što smo dužni štiti spomenike, dužni smo štititi i proračun.
Ne smijemo se dovesti u situaciju, ako smo propustili izdati sve dokumente koje smo bili dužni, da se služba i proračun izlaže riziku, ako vam netko pokrene nekakvu tužbu,” rekla je.
Nakon niza kadrovskih promjena na vrhu dubrovačkog Konzervatorskog odjela, Obuljen Koržinek postavila je Trupkovića na njegovo čelo, no ovih dana je s te funkcije smijenila i njega.