Ova infografika objašnjava tko je na čijoj strani u opasnom sukobu Saudijske Arabije i Irana, i zašto

Grafika AP-a objašnjava koje su zemlje Bliskog istoka na kojoj strani

Members of the Shia Muslim community of Greece hold up placards and banners bearing images of prominent Shiite cleric and activist Nimr al-Nimr during a demonstration near the Saudi Arabian embassy in Athens on January 6, 2016, as they condemn Nimr's execution by Saudi authorities. 
Nimr, one of 47 men executed on January 2, was a driving force behind 2011 anti-government protests in Saudi Arabia's Eastern Province. He was arrested in 2012 after calling for two Saudi governorates to be separated from the kingdom. His death sparked Shiite demonstrations in many countries including Iran, where protesters stormed and set fire to the Saudi embassy in Tehran and the kingdom's consulate in second city Mashhad. Riyadh cut ties with Tehran in response and was joined by several of its Sunni Arab allies including Bahrain and Sudan. / AFP / LOUISA GOULIAMAKI
FOTO: AFP

Tenzije između Saudijske Arabije i Irana rasplamsale su se nakon što je Saudijska Arabija pogubila šijitskog klerika Nimra al-Nimra i tako izazvala bijes Irana. Nakon napada na saudijsko veleposlanstvo u Iranu, dvije su zemlje prekinule diplomatske odnose, a ova infografika The Associated Pressa objašnjava najvažnije aktere u sukobu na jednoj i drugoj strani.

1. Saudijska strana

Saudijska Arabija je prekinula veze s Iranom, a nešto kasnije i sve letove između te dvije zemlje. Bahrein je također prekinuo veze s Iranom i zaustavio letove, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati smanjili broj diplomata u Iranu, opozvali svog veleposlanika, te će se fokusirati samo na poslovne odnose.

Kuvajt je pozvao svog veleposlanika iz Teherana, dok je Jordan osudio napad na saudijsko veleposlanstvo u Iranu. Egipatski ministar vanjskih poslova osudio je napad na veleposlanstvo, baš kao i Arapska liga.

Saudijski ministar vanjskih poslova Adel al-Jubeir
Saudijski ministar vanjskih poslova Adel al-Jubeir AFP

2. Iranska strana

Iran je objavio kako je uhitio nasilne prosvjednike, a predsjednik Hasan Rohani izjavio je kako prekidanje veza Saudijske Arabije s njegovom zemljom neće zataškati zločin egzekucije šiitskog klerika Nimra al-Nimra.

Libanonski pokret Hezbolah osnovan je 1982. uz pomoć Iranske revolucionarne garde nakon što je Izrael napravio invaziju na Libanon, te se u svakom regionalnom sukobu nalazi na strani Irana. Iran je od samih početaka sirijske krize stajao na strani režima sirijskog predsjednika Bashara al Asada, dok Saudijska Arabija podržava pobunjenike.

Egzekucija al-Nimra izazvala je bijes i među iračkim šiitima, te je iračka vlada upozorila Rijad da bi takva egzekucija mogla dovesti do još više destrukcije.

3. Drugi regionalni igrači

Oman je potencijalni medijator s povijesnim vezama s Iranom. Organizirali su tajne razgovore između iranskih i američkih dužnosnika koji su doveli do međunarodnog nuklearnog sporazuma.

Izrael smatra Iran najvećom regionalnom prijetnjom. Direktnih veza sa Saudijskom Arabijom nemaju, ali zemlje dijele zabrinutost rastućim utjecajem Irana. Palestinske vlasti su nakon pogubljenja al-Nimra priopćile kako stoje uz Saudijce u borbi protiv “terorizma”.

Jemen je najsiromašnija arapska zemlja u kojoj se trenutno odvija građanski rat. Saudijska Arabija u toj zemlji podržava vlasti, dok je Iran na strani šijitskih pobunjenika.