Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Ove brojke dokazuju, odluka ministra Pavića o stranim radnicima najštetnija je za ekonomiju posljednjih godina

U Hrvatsku se doseljava iznimno malo stranih radnika, na 1000 stanovnika četiri puta manje nego u Sloveniju

ZADNJA IZMJENA: lip 16, 2019
Foto: Telegram ilustracija

Usred najdublje recesije hrvatske ekonomije, one za mandata Zorana Milanovića, potpredsjednik Vlade Branko Grčić istaknuo se neobičnom vizijom strategije izlaska iz krize. “Mi smo svoje napravili”, kazao je Grčić, “a sada je na privatnicima da naprave svoje”.

Tadašnji ekonomski ideolog Socijaldemokratske partije nikad nije do kraja pojasnio na što je mislio u prvom dijelu svoje izjave, s obzirom da građani baš i nisu mogli primijetiti porezna ili regulatorna rasterećenja, plan investicija, oživljavanje financijskih tržišta, racionalizaciju državnog ustroja ni optimizaciju javnoupravnih procesa.

Drugi dio znamenite izjave zvučao je kao da postoji gumb kojim se “privatnici” – dakle, svi građani čija primanja ne ovise o državi – mogu aktivirati, poslati na teren poput hitne ili vatrogasaca, da po nalogu ministra ili potpredsjednika Vlade riješe gospodarski problem.

Državno raspoređivanje radne snage

Ideja da centralni uredi Ministarstva gospodarstva ili Ministarstva rada mogu na taj način upravljati gospodarstvom preživjela je do mandata trenutne vlade, a ovog tjedna kao njen ključni nositelj istaknuo se ministar Marko Pavić. Na apel poslodavaca kako im trebaju strani radnici i ukidanje kvota za radne dozvole u turizmu, ministar Pavić poručio je da ima dovoljno umirovljenika i nezaposlenih Hrvata.

Na načelnoj razini posve je nevjerojatno da 2019. raspravljamo o državnom raspoređivanju radne snage. Kako bi ministar mogao znati hoće li ove godine turistička poduzeća trebati baš 1200 ili 1300 radnih dozvola, odnosno koja će grana posebno jako rasti, odnosno koja specifična znanja i vještine pojedine tvrtke trebaju? I da li umirovljenici mogu odgovoriti zahtjevima restorana, kafića i hotela?

Izuzetno niske stope doseljavanja

Drugo i važnije, već neko vrijeme Hrvatska ima strukturalni problem s priljevom ljudi (iako mediji i političari pričaju isključivo o odljevu). Što znači da u slobodnoj razmjeni ljudi – jednom od postulata Europske unije – sudjelujemo jednostrano, samo iseljavanjem, bez dovoljnog privlačenja novih stanovnika. Prema posljednjim podacima Eurostata za 2017. godinu, Hrvatska je imala istaknuti nizak postotak stranaca u stanovništvu, četiri i pol puta manje od Slovenije:

U Hrvatsku se useljava premalo ljudi. Prema podacima Eurostata, 2017. u Republiku Hrvatsku uselilo se 15 tisuća ljudi, 2016. godine 13.900 ljudi, 2015. 11 tisuća, ukupno 40 tisuća u posljednje tri godine za koje Eurostat ima podatke. Tijekom istog perioda u Irsku se uselilo 244 tisuće ljudi, odnosno 6 puta više, a populacijom dvostruka manja Slovenija zabilježila je 51 tisuću useljenika (u ove usporedbe, osim zemalja srednjoistočne Europe, dodali smo Irsku o kojoj se neprekidno priča).

Preračunato u broj useljenika na tisuću stanovnika, Hrvatska ih je 2017. imala 3,6 na 1000 stanovnika, Slovenija 9, a Irska 16,2. Ostale zemlje srednje i istočne Europe također su primale više ljudi: Češka 4,9 na tisuću stanovnika, Latvija 5,1, Poljska 5,5, Mađarska 6,9, Litva 7,2, Rumunjska 9, a Estonija 13,3 (ispod nas su jedino Bugarska i Slovačka):

No, taj broj ne ukazuje na zatvorenost na koju su nas vladajući osudili. Hrvatska ima izraženo visok postotak povratnika. Hrvatski državljani koji su se odlučili vratiti u domovinu čine više od pedeset posto svih useljenika; u Irskoj, recimo, povratnici predstavljaju 33 posto doseljenika, a u Sloveniji 17 i pol posto. Odnosno, 2017. godine u Republiku Hrvatsku uselilo se 7500 ne-Hrvata, prema 15 tisuća ne-Slovenaca u Sloveniju i 52 tisuće ne-Iraca u Irsku.

Slovenija prima četiri puta više stranaca

Preračunato u broj stranaca na tisuću stanovnika, Hrvatska ih je primila 1,8, Slovenija četiri puta više – 7,5 na tisuću stanovnika – a Irska 10,7. Visok postotak povratnika imaju i zemlje poput Rumunjske, Češke i Poljske, no jedino je Rumunjska ispod nas:

Jasno, dio razloga za niže stope doseljavanja leži u sporijem gospodarskom rastu i znatno dužoj recesiji kroz koju smo prošli, što nas čini manje atraktivnom gospodarskom destinacijom. No, jednako tako, zato što imamo manje doseljavanja, manje smo dinamična ekonomija. Upravo zato – i radi iseljavanja – ministar Pavić trebao bi otkloniti svaku birokratsku zapreku koja onemogućava ljude da se presele u Hrvatsku i ovdje ostvare sve što žele.

Nužno privlačenje novih radnika

Bez svježe radne snage – prema nekim procjenama, u masovnim količinama – bit će nemoguće zadržati ili unaprijediti trenutne stope gospodarskog rasta, postići opstojnost mirovinskog i zdravstvenog sustava, i konkurentnost turističkog i drugih sektora. Nevjerojatno je da ministar Pavić radi probleme oko nekoliko stotina radnih dozvola u turizmu.

Hrvatska je dio Europske unije, što je čini atraktivnim odredištem za sve koji od života žele više nego što kod kuće mogu ostvariti. Kao što se dobar dio hrvatskih građana iseljava u zapadnije dijelove Europe, u potrazi za novim znanjima, iskustvima i primanjima, što im nitko ne može zabraniti, zašto bismo isto to branili onima, koji žele doći živjeti u Hrvatsku?

Više s weba