5 bitnih stvari o ustaškom logoru Jasenovac, i svađi premijera i predsjednice oko njega
Jasenovac je bio jedini koncentracijski logor u kojem nisu radili Nijemci
Oko posjeta spomen-obilježju Jasenovac se ovih dana vode mnoge rasprave. Tko je bio, tko nije bio, kad je tko bio, svi se međusobno optužuju za ovakav ili onakav propust.
Kako biste sve to pohvatali, mi vam donosimo najbitnije činjenice.
1. Predsjednica je posjetila Jasenovac u srijedu
Ured predsjednice u srijedu je priopćio da je Kolinda Grabar-Kitarović iznenada i bez najave odlučila posjetiti spomen-obilježje žrtvama u Jasenovcu.
Naknadno smo doznali da je posjet bio toliko iznenadan da čak ni sisačko-moslavački župan Ivo Žinić nije bio obaviješten o tome.
2. Premijer, i ostali predstavnici, su jučer obilježili proboj zatvorenika
Predsjednik Vlade i mnogi drugi predstavnici jučer su obilježili proboj zatvorenika iz ustaškog logora Jasenovac. Zoran Milanović nije propustio osvrnuti se na sramotne povike “Za dom spremni” koji su bili dekor na nogometnoj utakmici Hrvatska-Norveška na Maksimiru. Premijer je rekao: “Volim Hrvatsku i volim da pobijedi 10:0, ali ne na takav način, ne po svaku cijenu, ne država po svaku cijenu. Ova država! Ova Hrvatska! Živio hrvatski antifašizam, živjela moderna i humana Hrvatska.”
3. Predsjednica je danas dala razlog zašto jučer nije bila u Jasenovcu
Kolinda Grabar-Kitarović je rekla da jučer nije sudjelovala u obilježavanju zato što u Jasenovcu nema mjesta politici. Naglasila je da je otišla u Jasenovac točno na datum kad je došlo do pobune zarobljenika, 22. travnja.
4. Sistem koncentracionih logora Jasenovac
Logor u Jasenovcu poseban je iz nekoliko razloga. Prvenstveno, to je jedini koncentracijski logor u čijem sustavnom ubijanju nisu sudjelovali Nijemci. Drugo, u Jasenovcu nije bilo plinskih komora niti drugih načina “industrijskog ubijanja ljudi” koje su osmislili nacisti.
Između 77.000 i 99.000 nepoželjnih (Srba, Židova, Roma i političkih protivnika) ubijeno je isključivo pojedinačno. Na početku je to bilo vatrenim oružjem, ali poslije je to prešlo u sve brutalnije ubijanje. Na kraju su ustaški krvnici osmislili poseban nož za ubijanje kako bi sami sebi olakšali posao ubijanja zarobljenika.
5. Proboj zatvorenika
U nedjelju 22. travnja 1945. oko 10 sati ujutro grupa od 600 zarobljenika je pokušala savladati stražare i pobjeći iz logora. Uspjeli su savladati dio stražara i jedan dio zarobljenika je uspješno pobjegao. Na kraju su samo 92 zatočenika preživjela proboj, a nešto manje od 500 koji su ostali u logoru su svi ubijeni.