Visoka državna delegacija upravo je stigla na komemoraciju u Jasenovac

Komemoraciji nazoče i predsjednik Sabora Josip Leko i premijer Zoran Milanović

A memorial in the shape of a flower, designed by Serbian architect Bogdan Bogdanovi?, commemorates the victims of Jasenovac concentration camp near the town of Jasenovac, Croatia, 23 October 2013.  The camp was the largest extermination camp in the fascist-governed 'independent state of Croatia' during the holocaust in World War II. Photo:  Hauke Schroeder/dpa  - NO WIRE SERVICE -/DPA/PIXSELL
FOTO: PIXSELL/Pixsell

Kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja do spomenika “Cvijet” u Spomen području Jasenovac u nedjelju je započelo obilježavanje 70. obljetnice proboja logoraša iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac, u kojem je u 1.337 dana njegova postojanja ubijeno više od 83 tisuće osoba.

Uz preživjele logoraše, komemoraciji nazoče predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i predsjednik Vlade Zoran Milanović, koji će održati prigodni govor, zatim prva potpredsjednica Vlade ministrica Vesna Pusić, te ministri Berislav Šipuš, Orsat Miljenić i Tihomir Jakovina. Tu je i izaslanstvo Grada Zagreba predvođeno gradonačelnikom Milanom Bandićem, predstavnici diplomatskog zbora, crkvenih zajednica, nacionalnih manjina, antifašističkih udruga, gosti iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva.

Sjećanje na 22. travnja

Komemoracija se održava u znak sjećanja na 22. travnja 1945. godine, dan proboja zatočenika iz jasenovačkog logora, te u počast stradalim i preživjelim zatočenicima toga najvećeg koncentracijskog logora u tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Od 1.073 logoraša, koliko ih je 22. travnja 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni. Istoga dana 1945. počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u mjestu Jasenovcu. Od 167 zatočenika, proboj je preživjelo njih 11.

Koncentracijski logor Jasenovac od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio je logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Do sada je utvrđeno da je na desetak lokaliteta toga logorskog kompleksa ubijeno više od 83 tisuće osoba, od čega više od 20 tisuća žena te 20.101 dijete do 14 godina. Žrtve su bile Srbi, Romi, Židovi, Hrvati, antifašisti.

Utvrđivanje broja žrtava

Iako Javna ustanova Jasenovac stalno radi na utvrđivanju broja žrtava, njihov konačan broj ostat će nepoznanica jer su mnogi od logoraša ubijeni čim su dovedeni, prije nego što su bili evidentirani. Na kraju komemoracije bit će položeni vijenci i održana molitva predstavnika vjerskih zajednica. Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović Spomen-područje Jasenovac posjetila je 22. travnja, na dan proboja logoraša. Upisujući se u knjigu dojmova istaknula je kako se poklanja žrtvama i iskazuje duboko poštovanje prema ljudima koji su tu mučeni i ubijeni.

“To su ljudi koji imaju svoja imena i prezimena, koji su imali svoje obitelji i domove, svoj identitet, svoje želje i nade, svoje snove, sve ono što svaku osobu čini neponovljivom. Kao predsjednica Republike Hrvatske i kao čovjek bezpridržajno osuđujem zločine mučenja i ubijanja koja su se ovdje događala. Ideologija koja je uzrokovala ove zločine moralno je i pravno osuđena. Ta politika bila je volja režima koji se vezao uz nacističko-fašističku Osovinu i na nečastan način iskoristio legitimnu želju hrvatskoga naroda za svojom državom”, upisala je uz ostalo predsjednica Grabar Kitarović u knjizi dojmova.